Energetski analitičar i bivši ministar gospodarstva Davor Štern povodom ovotjednog, znatno višeg poskupljenja goriva, komentirao je uzroke rasta cijena i energetsku situaciju u Europi za N1.
Rekao je da su razlozi poskupljenja "isti kao i prije".
"Malo je veći skok cijena jer su nakon 60 dana primirja na Bliskom istoku pregovori, reći ću to tako, nastavljeni sukobima. No, ti su sukobi protekla tri dana prestali pa je cijena barela nafte pala za 10 dolara", rekao je Štern.
Nepredvidljivost cijena nafte
Štern kaže da je kretanje cijena nafte teško predvidjeti, jednako kao i političke prilike na Bliskom istoku.
"Ovo što se događa na neki način potiče optimizam jer je Donald Trump krenuo u široku ofenzivu. On danas prima i Benjamina Netanyahua i Volodimira Zelenskog s dva različita svjetska žarišta koja se ne smiruju i diktiraju cijene goriva. Moramo to promatrati u tom kontekstu."
Istovremeno, Štern smatra da je Europska unija u energetskom smislu izgubila upravljanje nad sustavom. "EU više nitko ništa ne pita, kao što ni Ujedinjene narode nitko ništa ne pita, kao da više ne postoje", dodao je.
Pitanje je i nedosljednosti pojedinih zemalja koje kupuju naftu i plin iz Rusije unatoč službenim sankcijama. Štern je kazao da se proteklih mjeseci uvoz ukapljenog plina iz Rusije u Europu povećao za 18 posto.
"Nema dosljednosti, svatko gleda svoj interes. Pitanje je dana kada će Europa opet početi uvoziti ruski zemni plin iz plinovoda. Bliži se zima, a situacija u cijeloj Europi nije dobra jer su sva skladišta plina ispod potrebne razine popunjenosti. Katar ima oštećene proizvodne pogone i odsječen je za transport blokadom Hormuškog tjesnaca. Ova zima za Europu će biti zima realnog povratka na stare izvore. Prvo na ruski ukapljeni plin, a potom i na zemni plin."
"EU će postati realna kad netko u Bruxellesu ugasi grijanje"
Na pitanje voditeljice kako će vlasti vodećih europskih zemalja, prvenstveno Francuske, to predstaviti svojim građanima, Štern je odgovorio da je Francuska manje ovisna o plinu od ostalih članica. Razlog je, kaže, pametna politika kojom je zadržala sve svoje nuklearne reaktore.
"Francuska nije kao Njemačka, koja je bezglavo zatvorila sva svoja nuklearna postrojenja iako su bila u jako dobrom stanju. Rezultat toga je da će se Njemačka morati prva okrenuti uvozu ruskog plina. Mislim da će Europa postati realna onoga dana kada netko u Bruxellesu zatvori grijanje u sjedištu Europske unije", rekao je Štern. Dodao je da je energetska politika EU-a stihijska.
Na pitanje o hrvatskoj energetskoj politici u tom kontekstu, Štern je ocijenio da se Hrvatska kao najmlađa članica pokušava prilagoditi temeljnim vrijednostima EU-a, ali da Europa to ne primjećuje.
"Ono što Vlada radi s cijenama goriva je dobro i pokazuje socijalnu osjetljivost, samo je pitanje do koje će granice ići. I zašto radimo ono što drugi ne rade? To iskonsko poštenje se topi i svatko gleda svoje interese."
"Hrana postaje oružje, a mi se razoružavamo"
Razgovaralo se i o cijenama hrane u Hrvatskoj. Štern smatra da će one rasti, ali ne zbog cijena goriva.
"Spomenuo sam da je proteklih dana nafta pala za deset dolara po barelu. Vrlo je teško da takva promjenjivost cijena goriva može u velikoj mjeri utjecati na cijenu poljoprivrednih proizvoda i robe široke potrošnje."
Problem, kako kaže, vidi na drugoj strani. "Naša poljoprivredna proizvodnja sve je manja, a neorganiziranost sve veća. Mali OPG-ovi u današnjem svijetu udruživanja ne mogu imati proizvodnju kakvu imaju veliki sustavi u Europi, a kamoli u Americi. Kod nas svaki poljoprivrednik mora imati svoj kombajn, svoj traktor, a za njih treba gorivo."
Štern smatra da bi trebalo okrupnjavati poljoprivredne površine i poticati OPG-ove na udruživanje u nove oblike zadruga, umjesto da svaki radi za sebe.
"Cijeli svijet je organiziran u kooperative, a mi bježimo od toga. Jednog dana politika će to morati riješiti i presjeći. Uvozimo sve više hrane koja će postati oružje, a mi se razoružavamo i ne vodimo računa o tome", zaključio je Štern.