Smrtonosna pucnjava u kojoj je u Minneapolisu ubijena 37-godišnja Renee Nicole Good izazvala je val prosvjeda i stavila američku agenciju za imigraciju i carinsku kontrolu (ICE) u centar pozornosti javnosti. Otkako se Donald Trump vratio u Bijelu kuću, ICE je proveo tisuće uhićenja, često na javnim mjestima, što je dovelo do sve češćih sukoba s lokalnim zajednicama koje se protive njihovim operacijama, piše BBC.
ICE je ključna agencija u provedbi masovnih deportacija, što je bilo središnje obećanje izborne kampanje Donalda Trumpa. Predsjednik je značajno proširio ovlasti, proračun i misiju agencije koja provodi imigracijske zakone, istražuje ilegalnu imigraciju te ima ključnu ulogu u uklanjanju imigranata bez dokumenata iz SAD-a.
Agencija je osnovana 2002. godine kao dio Zakona o domovinskoj sigurnosti, donesenog kao odgovor na terorističke napade 11. rujna 2001. Tim zakonom stvoreno je Ministarstvo domovinske sigurnosti (DHS), a ICE je postao jedna od njegovih glavnih podružnica.
Misija ICE-a obuhvaća i javnu i nacionalnu sigurnost, no njihove se ovlasti razlikuju od ovlasti prosječne lokalne policije. Agenti imaju pravo zaustaviti, pritvoriti i uhititi osobe za koje sumnjaju da ilegalno borave u SAD-u.
Američke državljane smiju pritvoriti samo u ograničenim okolnostima, primjerice ako osoba ometa uhićenje, napadne službenika ili ako postoji sumnja da je ilegalno u zemlji. Unatoč tome, prema pisanju neprofitne novinske organizacije ProPublica, tijekom prvih devet mjeseci Trumpovog predsjedništva zabilježeno je više od 170 incidenata u kojima su savezni agenti protivno njihovoj volji zadržavali američke državljane pod sumnjom da su ilegalni imigranti.
Postupanje agenata ICE-a pri upotrebi sile regulirano je Ustavom SAD-a, zakonima i internim smjernicama Ministarstva domovinske sigurnosti.
Prema Ustavu, policija "može koristiti smrtonosnu silu samo ako osoba predstavlja ozbiljnu opasnost za njih ili druge ljude, ili je osoba počinila nasilno kazneno djelo", objašnjava Chris Slobogin, direktor programa kaznenog pravosuđa na Pravnom fakultetu Sveučilišta Vanderbilt. Ipak, Vrhovni sud SAD-a povijesno je davao široke ovlasti službenicima koji odluke donose u djeliću sekunde.
U dopisu o politici DHS-a iz 2023. godine stoji da savezni službenici "mogu koristiti smrtonosnu silu samo kada je to nužno" i kada imaju "razumno uvjerenje da osoba na koju se primjenjuje takva sila predstavlja neposrednu prijetnju smrću ili ozbiljnom tjelesnom ozljedom" njima ili drugoj osobi.
ICE prvenstveno djeluje unutar Sjedinjenih Država, dok manji broj osoblja radi u inozemstvu. Iako granice tehnički patrolira sestrinska agencija, Američka carinska i granična zaštita, te su se uloge pod Trumpovom administracijom sve više ispreplele. Agenti Granične patrole sve češće sudjeluju u racijama s ICE-om diljem zemlje.
Stotine službenika raspoređene su u gradove poput Los Angelesa i Chicaga, a sada i Minneapolisa. U sklopu najnovije operacije, u Minneapolis će biti poslano čak 2000 saveznih službenika, izvijestio je Associated Press.
Razmjeri deportacija pod Trumpovom administracijom su golemi. Vlada je objavila da je između 20. siječnja i 10. prosinca 2025. deportirano 605.000 ljudi. Navode i da se dodatnih 1,9 milijuna imigranata "dobrovoljno samodeportiralo" nakon agresivne javne kampanje koja ih je poticala da sami napuste zemlju.
Ishod susreta s agentima ICE-a može biti različit. Ponekad osobu puste nakon ispitivanja, dok je u drugim slučajevima prebacuju u jedan od brojnih pritvorskih centara diljem SAD-a. Mnogi imigranti iz pritvora nastavljaju pravnu borbu za ostanak, no ako ne uspiju, na kraju bivaju deportirani.
Prema podacima Sveučilišta Syracuse, zaključno s 30. studenim 2025. u pritvoru ICE-a nalazilo se oko 65.000 ljudi. Imigracijski odvjetnici izjavili su za BBC da obiteljima i odvjetnicima ponekad trebaju dani da lociraju osobu nakon što je ICE pritvori.
Operacije ICE-a i partnerskih agencija često nailaze na otpor lokalnih zajednica. Postalo je uobičajeno da stanovnici snimaju agente tijekom uhićenja, a neki od tih susreta postali su nasilni.
Tijekom operacija u Chicagu, skupina medijskih organizacija tužila je Graničnu patrolu tvrdeći da su agenti primijenili prekomjernu silu protiv novinara i prosvjednika. Savezni sudac u početku je presudio u njihovu korist, no žalbeni sud je kasnije poništio odluku.
Pucnjava u Minneapolisu nije prvi takav incident. U listopadu prošle godine u Los Angelesu zabilježena su dva slučaja u kojima su agenti pucali na vozače, izvijestio je Los Angeles Times. Ministarstvo domovinske sigurnosti u oba je slučaja tvrdilo da su vozači prijetili službenicima svojim vozilima.
Agenti ICE-a često su kritizirani i zbog nošenja maski tijekom operacija. Dužnosnici DHS-a brane tu praksu, tvrdeći da štiti agente od javnog razotkrivanja identiteta i uznemiravanja.
Ankete pokazuju da Amerikanci imaju podijeljena mišljenja o Trumpovim imigracijskim politikama. Istraživanje Pew Research Centra iz listopada 2025. pokazalo je da nešto više od polovice građana smatra da je određena razina deportacija nužna, što je sličan postotak kao i u ožujku iste godine.
Ipak, ista anketa ukazuje na zabrinutost zbog metoda koje se koriste. Većina odraslih Amerikanaca - njih 53% - smatra da Trumpova administracija čini "previše" u pogledu deportacije ilegalnih imigranata, dok je takav pristup podržavalo 36% ispitanika.