Američki predsjednik Donald Trump objavio je da su američke snage izvele napad na Islamsku državu (IS) u Nigeriji.
"Večeras su, po mom nalogu kao vrhovnog zapovjednika, Sjedinjene Države pokrenule snažan i smrtonosan udarac protiv terorističkog ološa ISIS-a na sjeverozapadu Nigerije, koji cilja i okrutno ubija, prvenstveno, nevine kršćane, na razinama kakve nisu viđene dugi niz godina, pa čak i stoljećima!", rekao je Trump u objavi na Truth Social. "Prethodno sam upozorio ove teroriste da će, ako ne zaustave pokolj kršćana, platiti visoku cijenu, i večeras su platili", poručio je Trump.
Njegova izjava uslijedila je nakon višemjesečnih apela aktivista i političara iz Washingtona koji tvrde da islamistički militanti sustavno progone kršćane u toj zapadnoafričkoj zemlji. BBC-jeva istraga otkrila je da je neke od ključnih podataka koji podupiru te tvrdnje izuzetno teško provjeriti.
Tvrdnje o nasilju podigao je na višu razinu američki komičar i politički komentator Bill Maher, koji je u rujnu situaciju opisao kao "genocid". Govoreći o skupini Boko Haram, rekao je da su "ubili preko 100.000 ljudi od 2009. godine, spalili su 18.000 crkava". Slične brojke brzo su se proširile i društvenim mrežama.
Vlada u Abuji odbacila je te tvrdnje kao "grubo pogrešno predstavljanje stvarnosti". Iako ne poriču smrtonosno nasilje u zemlji, dužnosnici ističu da "teroristi napadaju sve koji odbacuju njihovu ubojitu ideologiju - muslimane, kršćane i one bez vjere podjednako". S time se slažu i druge skupine koje prate nasilje u Nigeriji, navodeći da je broj ubijenih kršćana znatno manji te da su većina žrtava džihadista zapravo muslimani.
Teksaški senator Ted Cruz već dugo vodi kampanju o ovom pitanju. On je 7. listopada na društvenoj mreži X napisao da je "od 2009. godine preko 50.000 kršćana u Nigeriji masakrirano, a preko 18.000 crkava i 2.000 kršćanskih škola uništeno". Njegov ured pojasnio je za BBC da senator situaciju ne naziva "genocidom", već "progonom".
Unatoč tome, Cruz je optužio nigerijske vlasti da "ignoriraju, pa čak i olakšavaju, masovno ubojstvo kršćana od strane islamističkih džihadista". Trump je ponovio te optužbe, opisavši Nigeriju kao "osramoćenu zemlju" čija vlada "nastavlja dopuštati ubijanje kršćana". Nigerijska vlada odbacila je te optužbe, tvrdeći da čini sve što može u borbi protiv džihadista.
Kao izvor svojih podataka, senator Cruz izravno se pozvao na izvješće Međunarodnog društva za građanske slobode i vladavinu prava (InterSociety) iz 2023. godine, nevladine organizacije koja prati kršenja ljudskih prava u Nigeriji. Iako Bill Maher nije odgovorio na upit BBC-ja, zbog sličnosti brojki pretpostavlja se da se i on oslanjao na rad iste organizacije. U svom izvješću iz kolovoza, InterSociety navodi da su džihadističke skupine od 2009. godine ubile preko 100.000 kršćana, ali i 60.000 "umjerenih muslimana".
Problem je što organizacija nije podijelila detaljan popis izvora, što provjeru ovih podataka čini gotovo nemogućom. Kao odgovor na kritike, iz InterSocietyja su poručili: "Naša jednostavna metoda je uzeti njihove sažete statistike i dodati ih našim svježim otkrićima kako bismo sastavili nova izvješća". Međutim, izvori koje navode u izvješćima ne podupiru objavljene brojke.
Nigerija, najmnogoljudnija afrička zemlja koja ima 232.2 milijuna stanovnika, službeno je sekularna država bez državne religije. Sjeverni dio Nigerije pretežno naseljavaju muslimanske zajednice. Južni dio zemlje većinom čine kršćanske zajednice. Prema podacima iz CIA-inog World Factbooka (2018.), procjenjuje se da ima 53,5% muslimana i 45,9% kršćana. Epicentar sukoba je u središnjem pojasu (Middle belt) s obzirom na to da je dom stotinama manjinskih etničkih skupina. Tu živi više od 40 milijuna ljudi.
Nigerija je 1914. godine nastala spajanjem sjevernog muslimanskog i južnog kršćanskog područja pod britanskom kolonijalnom vlašću. Oko 1950-ih godina bilježe se prvi veliki sukobi između kršćana i muslimana. Zemlja je stekla neovisnost od Velike Britanije 1960., a već 1966. došlo je do prvog vojnog udara. Tada su Nigerijom godinama vladale vojne hunte.
Nakon što se zemlja 1999. godine vratila demokratskoj vlasti, muslimanske savezne države na sjeveru iskoristile su povratak demokracije kao priliku za uvođenje šerijatskog zakona kao glavnog zakonskog okvira.
Posebno dramatičan utjecaj na nigerijsku zbilju ima Boko Haram, islamistička grupa koja od 2009. djeluje kao naoružani džihadistički pokret, provodeći brutalne napade na civilno stanovništvo. Članovi skupine zahtijevaju da se muslimansko šerijatsko pravo i islamske škole uvedu diljem Nigerije.
U okviru Boko Harama od 2016. godine pojavila se frakcija poznata kao Islamska država - Zapadnoafrička pokrajina (ISWAP). Organizacija je isprva bila fokusiranija na vojne i državničke ciljeve, ali u zadnje vrijeme bilježe se napadi i na kršćanske zajednice.
Značajan dio nasilja u Nigeriji proizlazi iz sukoba između Fulanskih pastira i kršćanskih farmera u središnjem dijelu zemlje. Fulanski pastiri su nomadski muslimanski stočari koji sezonski putuju sa stokom, što često dolazi u sukob s poljoprivrednim zajednicama. Iako su žrtve često kršćani, sukobi su rijetko isključivo vjerski već se tiču i agrarnih razloga.
U lipnju ove godine dogodio se jedan od najgorih napada u središnjoj Nigeriji u posljednje vrijeme. Naoružani napadači upali su u selo Yelewata, u saveznoj državi Benue, gdje su, prema podacima Amnesty Internationala, ubili najmanje stotinu ljudi. Zbog napada u ovoj saveznoj državi raseljeno je najmanje 500.000 ljudi.
Genocide Watch piše da je u napadu stradalo 200 kršćana i da su napad počinili fulanski džihadisti. Radi se samo o jednom od brojnih napada posljednjih godina u kojima su kršćanske zajednice u središnjoj Nigeriji među glavnim žrtvama.
Posebno je sporna brojka za ovu godinu. InterSociety tvrdi da je između siječnja i kolovoza 2025. ubijeno nešto više od 7.000 kršćana. Kao dokaz navode popis od 70 medijskih izvješća. No, BBC-jeva analiza tih izvješća pokazala je da se u otprilike polovici slučajeva vjerski identitet žrtava uopće ne spominje. Primjerice, InterSociety je citirao izvješće Al Jazeere o napadu na sjeveroistoku zemlje, tvrdeći da je oteto "najmanje 40 poljoprivrednika, uglavnom kršćana".
Originalno izvješće Al Jazeere ne spominje da su žrtve bile kršćani. Kada je BBC zbrojio broj smrti iz svih 70 navedenih izvješća, ukupan broj bio je oko 3.000, a ne 7.000, pri čemu se neki napadi čine prijavljenima više puta. InterSociety taj manjak objašnjava procjenama o broju ljudi umrlih u zatočeništvu i neobjavljenim svjedočanstvima očevidaca.
Brojke koje navodi InterSociety znatno su veće od onih koje objavljuju drugi izvori. Organizacija Acled, koja detaljno prati nasilje u Zapadnoj Africi, iznosi potpuno drugačije podatke, a njezini su izvori transparentni i provjerljivi. Ladd Serwat, viši analitičar Acleda, rekao je za BBC da je od 2009. u ciljanom političkom nasilju ubijeno nešto manje od 53.000 civila - i muslimana i kršćana.
UN je izvijestio kako je od 2000. ubijeno barem 62.000 nigerijskih kršćana. Gledajući razdoblje od 2020. do rujna 2025., Acled je zabilježio 384 incidenta u kojima su kršćani bili izravna meta, a u kojima je život izgubilo 317 ljudi, što je tek mali dio ukupnog broja žrtava.
U svojoj objavi krajem listopada, Trump je naveo brojku od 3.100 ubijenih kršćana. Bijela kuća potvrdila je da se pozivao na izvješće organizacije Open Doors za 12-mjesečno razdoblje od listopada 2023. godine. Međutim, u istom tom izvješću navodi se da su u istom razdoblju ubijena i 2.320 muslimana.