Kubanska kriza: Što se tada dogodilo i zašto se uspoređuje sa situacijom u Ukrajini?

Foto: Wikipedia

AMERIČKI predsjednik Joe Biden je nedavno rekao da Putinov rat u Ukrajini predstavlja najveći rizik od nuklearnog rata od Kubanske raketne krize 1962.

"Ovakvu situaciju nismo imali od vremena Kennedyja i Kubanske krize. Putin se ne šali kad kaže da razmatra korištenje taktičkog nuklearnog oružja kako bi nadoknadio neuspjeh svoje vojske. Nema načina da se to dogodi a da ne rezultira uništenjem svijeta", rekao je u četvrtak Biden.

Bidenov komentar dolazi nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin nekoliko puta zaprijetio korištenjem golemog ruskog nuklearnog arsenala.

"Želim vas podsjetiti da naša zemlja također ima različita sredstva za uništenje. Ako bude ugrožen teritorijalni integritet naše zemlje, sigurno ćemo koristiti sva sredstva koja imamo na raspolaganju da bismo zaštitili Rusiju i naš narod", kazao je Putin u rujnu.

Zašto Biden spominje nuklearni armagedon?

S obzirom na to da su ruske snage posljednjih tjedana doživjele neočekivane i uspješne protuofenzive Ukrajine, neki zapadni dužnosnici i vojni analitičari smatraju da bi Kremlj mogao pribjeći drastičnim mjerama kako bi spasio obraz, piše Sky News.

Rusija navodi da bi mogla upotrijebiti nuklearno oružje u slučaju da je ugrožen njezin teritorij. S obzirom na Putinove tvrdnje o tome zašto je započeo rat, bilo kakva uključenost NATO-a u sukob u Ukrajini mogla bi dovesti do ovog scenarija.

Dodatno, nakon što je Moskva poslije takozvanih referenduma aneksirala četiri ukrajinske regije, Putin bi mogao iskoristiti napad na te teritorije kao opravdanje za korištenje nuklearnog oružja.

S druge strane, neki vojni analitičari smatraju kako je malo vjerojatno da će doći do nuklearnog rata jer bi svako korištenje takvog oružja imalo loše posljedice i za Putina.

Kubanska raketna kriza

Smatra se da se tijekom Kubanske raketne krize čovječanstvo najviše približilo nuklearnom ratu i globalnom uništenju. Radi se o jednom od najkritičnijih događaja tijekom hladnog rata.

Naime, 1962. je Sovjetski savez potajno na Kubu postavio nuklearne projektile i vojne postrojbe kao odgovor na američke balističke projektile u Italiji i Turskoj, kao i na neuspjelu invaziju na Kubu u Zaljevu svinja 1961.

Tadašnji američki predsjednik John F. Kennedy je kao odgovor na rusko postavljanje nuklearnog oružja "opkolio" Kubu kako bi spriječio isporuku daljnjih projektila. Nakon nekoliko dana velike napetosti Kennedy i sovjetski vođa Nikita Hruščov uspjeli su postići sporazum. Dogovorili su se da će Sovjetski Savez ukloniti svoje oružje na Kubi u zamjenu za obećanje da SAD neće izvršiti invaziju na otok.

SAD je također tajno pristao demontirati sve svoje balističke rakete srednjeg dometa u Turskoj.

"Zaštiti se i preživi"

Iako su se dvojica čelnika postigla sporazum, svijet je desetljećima nakon Kubanske krize, sve do kraja hladnog rata 1991., bio u strahu od mogućeg nuklearnog rata. Primjerice, Britanija je tijekom 1970-ih i 1980-ih imala kampanju naziva "Zaštiti se i preživi" u kojoj je upozoravala na mogućnost nuklearnog napada.

Kampanja, osmišljena kako bi pripremila građane za nuklearni rat pomoću raznih vježbi pripreme, provodila se reklamama na televiziji i radiju, kao i pamfletima.

"Emitiramo iz ratnog stanja. Zemlja je napadnuta nuklearnim oružjem. Poremećene su komunikacije, a broj stradalih i razmjeri štete još nisu poznati. Uskoro stižu nove informacije. U međuvremenu budite smireni i ostanite kod kuće", emitirao je jednom prilikom BBC Radio 4.

Vježbe su se provodile u školama, na radnim mjestima i u javnim zgradama. Vlasti su tijekom njih koristile zračne sirene iz Drugog svjetskog rata.

Građanima se savjetovalo da se u slučaju nuklearnog napada premjeste u najsigurniji dio kuće, po mogućnosti prizemlje ili podrum, te da zatvore prozore i vrata, navuku zavjese i da imaju pripremljene zalihe hrane i vode.

Reagirao glasnogovornik Pentagona

Glasnogovornik Pentagona John Kirby rekao je kako upozorenje američkog predsjednika Joea Bidena o ruskoj prijetnji nuklearnim napadom, odnosno potencijalnom nuklearnom armagedonu, nije bilo temeljeno na novim informacijama.

"Njegovi se komentari nisu temeljili na novim obavještajnim podacima ili indikacijama da je Putin odlučio upotrijebiti nuklearno oružje. Iskreno, nemamo nikakvih informacija da je donio takvu odluku. Nismo vidjeli ništa zbog čega bismo preispitali vlastitu nuklearnu poziciju", rekao je Kirby za ABC News.

Pročitajte više