Stotine tisuća Čileanaca na ulicama: Masovne prosvjede vodi 23-godišnja studentica

STOTINE tisuća Čileanaca izašli su danas na ulice drugog i završnog dana generalnog štrajka kojim pozivaju na reforme. U štrajku sudjeluju studenti, sindikati, vladini radnici, lijeve oporbene stranke. Iz Vlade su s druge strane izvijestili kako je odaziv štrajku mali.

Kao i prethodnih marševa, dan je završio u nasilnim sukobima dijela mladih i policije, javlja BBC. Tijekom dva dana generalnog štrajka uhićene su na stotine ljudi, a najmanje dvoje policajaca zadobilo je prostrijelne rane. BBC nije izvijestio je li tko od prosvjednika ozlijeđen.

Prosvjedi su pokrenuti od strane studenata koji zahtijevaju besplatno školovanje, ali su izrasli u opći pokret kojim se traže ustavne reforme, poboljšanje mirovinskog osiguranja, novi zakoni o radu i veći porez na dobit za obrazovanje i zdravstvo.

Komandantica Vallejo

Liderica studentskog pokreta je beskompromisna komandantica Camila Vallejo, 23-godišnja članica Komunističkog pokreta, koja je svojim akcijama i karizmom na noge podigla široke društvene slojeve te uzdrmala vladu Sebastiana Pinere.

Guardian je jučer objavio veliki tekst o Camili, studentici predvodnici masovnog pokreta koji nije viđen još od vladavine Augusta Pinocheta. Djevojku, kojom su za petama vladine službe i koja se zajedno sa svojom obitelji nalazi pod "protektoratom policije" nakon što je zaprimila prijetnje smrću, nazivaju još i Čileanskom zimom.

Studenti pod njezinim vodstvom zahtijevaju reformu čileanskog obrazovnog sistema koji je stvorio nekoliko elitnih fakulteta za bogate te još od početka lipnja bojkotiraju nastavu tražeći jednako pravo na obrazovanje za sve. Studentski prosvjedi pretvorili su se u masovne prosvjede, a njihov fokus prebacio se na pitanja čileanskog ekonomskog modela.

Nekoliko bogatih i predsjednik milijarder

Iako se predviđa rast BDP-a od 6 posto, radnici Čilea kojim predsjedava milijarder i konzervativac Pinera, kažu kako se osjećaju isključenima iz napretka. "Vrijeme je da se promijeni politički sistem, ekonomski sistem, tako da se napravi pravednija podjela moći i bogatstva. Ovaj je model razvoja rezultirao samo s nekoliko jako bogatih ljudi", kazala je za BBC Camila Vallejo.

Prema podacima čileanskog sindikalnog saveza, 600.000 ljudi diljem zemlje priključilo se prosvjedima, uključujući njih 400.000 u glavnom gradu Santiagu. U štrajku sudjeluje 80 posto članova sindikata. Policija je međutim broj prosvjednika u Santiagu skresala na 50.000, dok iz Vlade izvještavaju da samo 10 posto radnika sudjeluje u štrajku.

Za Pineru štrajk je nepravedan

Predsjednik Sebastian Pinera, čija je potpora posljednjih tjedana pala na samo 26 posto, tvrdi da je štrajk nepravedan.

Prema njegovim riječima, gospodarstvo pruža više mogućnosti, a za sve koji traže promjene mogu to napraviti na glasačkim mjestima i u Kongresu. "Prosvjedni marš je jedna stvar, a sasvim druga je pokušaj da se paralizira zemlja. Kada je zemlja paralizirana, nitko nije na dobitku, svi gube", izjavio je.