Stranka Drito danas je u Hrvatskom saboru predstavila paket mjera za suzbijanje posljedica energetske krize. Prijedlozi uključuju povećanje neoporezivog dijela plaće, ograničavanje cijena komunalnih usluga te aktivaciju praznih stanova kroz subvencioniranje dugoročnog najma.
Nezavisni saborski zastupnik Nino Raspudić na konferenciji za novinare uvodno je ocijenio trenutnu situaciju na tržištu energenata izrazito nestabilnom i kritičnom. Istaknuo je kako privremene vladine mjere ograničenja cijena goriva na dva tjedna pokazuju neizvjesnost oko okončanja sukoba ili daljnje eskalacije krize.
Koordinatorica ekonomskog vijeća stranke Drito Milka Rimac-Bilušić naglasila je da su njihovi prijedlozi usmjereni na radnike, ljude u najmu i sve građane pogođene inflatornim pritiscima.
Ključni zahtjev je hitno povećanje osobnog odbitka koji od početka 2025. iznosi 600 eura. "Smatramo da treba uspostaviti mehanizam usklađivanja rasta osobnog odbitka sa stopom inflacije i pozivamo Vladu da to u najskorijem roku učini. Ta bi mjera zahvatila 1,7 milijuna građana u Hrvatskoj i dio umirovljenika", istaknula je Rimac-Bilušić.
Vezano uz režijske troškove, Rimac-Bilušić pozvala je Vladu na suradnju s lokalnom samoupravom radi ograničavanja cijena komunalnih usluga. Predlažu dva modela: smanjenje stope PDV-a na komunalije ili izravno subvencioniranje komunalnih društava koja odluče zaustaviti rast cijena.
Poseban naglasak stavljen je na problem stanovanja. Uz procjenu da u Hrvatskoj postoji između 500.000 i 600.000 praznih stanova, stranka predlaže program subvencioniranja dugoročnog najma. Vlasnicima nekretnina nudila bi se subvencija u visini poreza na najam ako nekretninu stave na tržište na najmanje godinu dana, čime bi se, smatraju, povećala ponuda i snizile cijene najamnina.
Drito također traži izmjene u Zakonu o javnoj nabavi. Protive se primjeni posebnih uzanci o građenju koje omogućuju promjenu ugovorene cijene radova ako troškovi porastu za više od 3 posto. Traže zadržavanje dosadašnjeg zakonskog praga od 10 posto kako bi se spriječilo dodatno opterećenje proračuna na štetu antiinflatornih mjera.
Prozivajući Vladu za netransparentno i neučinkovito trošenje sredstava iz fondova EU, Raspudić je istaknuo kako je novac namijenjen oporavku završio u krivim kanalima.
"Umjesto u jačanje gospodarstva, sredstva su utrošena na Plenkovićevu stabilokraciju. Gdje je rast produktivnosti i zašto nismo postali otporniji?", zapitao je Raspudić, zaključivši da je Hrvatska danas zbog toga izrazito ranjiva na nove krize.