Studenti traže vegansku hranu u menzama. Zašto je toliko ljudi bijesno zbog toga?

Foto: Shutterstock

UDRUGA Prijatelji životinja provela je nedavno anketu koja je pokazala da veliki postotak studenata želi da se u kantinama hrvatskih sveučilišta poveća izbor veganske hrane.

Rezultati ispitivanja u kojem je sudjelovalo 1000 studenata s 14 sveučilišta i veleučilišta pokazali su da čak 92% ispitanika podržava uvođenje veganskih opcija. Njih 85% isprobalo bi veganski obrok, 68% konzumiralo bi veganska jela redovito ili povremeno, dok bi ih 57% konzumiralo svaki dan ili više puta tjedno.

Većina studenata je za

Pozitivan stav većine studenata prema zahtjevu za povećanjem izbora veganskih jela na studentskom meniju pokazala je i videoanketa koju je ovaj tjedan proveo Index (video dolje).

Ovakvi rezultati očekivani su, među ostalim, i zato što su brojna istraživanja, među kojima i jedno Pew Researcha, pokazala da su mladi najotvoreniji prema veganstvu. U SAD-u je 2017. u dobnoj skupini od 18 do 29 godina bilo 12% vegana i vegetarijanaca, dok ih je u dobi iznad 65 bilo samo 5%.

Dovoljna je mala promjena

Prijatelji životinja ističu da promjene koje traže nisu velike. Bilo bi dovoljno da na meniju bude više običnih jela od mahunarki i žitarica, koja bi mogli jesti svi, neovisno o načinu prehrane.

Navode da je ova inicijativa aktivna još od osnivanja udruge 2001., no do sada su uglavnom nailazili na ignoriranje institucija.

Zahtjev uputili direktno ministru Fuchsu

Tvrde da studentski zborovi također bezuspješno godinama apeliraju na promjenu. Stoga su ovaj put ministru znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchsu poslali rezultate ankete i zahtjev da se konačno nešto poduzme.

Ni Index nije dobio jasne odgovore

Ponukani zahtjevima udruge i studenata, i mi smo poslali upit Ministarstvu.

Na više pitanja dobili smo tek kratak odgovor, ali bez jasnog spomena veganske prehrane.

"U studentskim restoranima sva subvencionirana jela propisana su Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na pokriće troškova prehrane studenata, kojeg možete pronaći na ovoj poveznici. Iako su u navedenom Pravilniku već sadržana i vegetarijanska jela, u tijeku je postupak izmjena i dopuna Pravilnika s ciljem dodavanja novih jela koja bi bila prilagođena različitim tipovima prehrane kao što su to npr. jela bez glutena. Pravilnik bi trebao stupiti na snagu prije iduće akademske godine", poručili su iz Ministarstva uz dodatno obrazloženje da se školski jelovnici određuju na lokalnoj razini.

Veganstvo snažno polarizira

Ovdje je zanimljivo vidjeti da je inicijativa Prijatelja životinja, iako je naišla na većinsko odobravanje studenata, još jednom pokrenula polemike i izazvala polarizacije.

Naime, anketa koju je u članku naziva Prijatelji životinja traže veganske obroke u menzama: "Zar je teško pohati bez jaja?" proveo Index pokazala je da uvođenje veganskih obroka u kantine podržava većina, odnosno 61% čitatelja, dok mu se 39% protivi.

Zašto veganstvo tako snažno polarizira?

Iako glas većine na prvi pogled djeluje kao otvorena podrška, ipak se nameće pitanje zašto bi se uopće itko protivio kada je jasno da studenti koji jedu meso nemaju što izgubiti ako se broj veganskih jela poveća.

Protivljenje je postalo još očitije u komentarima ispod članka, od kojih bi se većina kratko mogla svesti na sljedeće poruke: "Idite psihijatru. Ne namećite drugima svoje izbore. Imate salate, a ako niste zadovoljni nemojte se hraniti u menzi."

Naravno, u raznim drugim kontekstima može se naći pametnijih, bolje argumentiranih, a manje zlonamjernih komentara i kritika.

Kako god bilo, nameće se pitanje zašto veganstvo stvara snažnu polarizaciju u društvu, slično kao GMO, nuklearke, cjepiva i slične teme. Zašto mnogi kolutaju očima na sam spomen veganstva i zašto vegane često doživljavaju kao vjerske misionare koji ih optužuju za smrtne grijehe?

Ovdje ćemo pokušati adresirati neke od ključnih čimbenika koji bi mogli biti uzrok tome.

Isključivost i agresivnost

Neki kritičari optužuju vegane za isključivost i agresivnost jer imaju dojam da im vire u tanjure i prozivaju ih te im kao minorna manjina nameću svoj izbor i svjetonazor s pozicija moralne superiornosti, predstavljajući se kao ljudi koji brinu za klimatske promjene, za patnje životinja, za bioraznolikost, ekologiju i zdravlje, što može stvarati dojam kako misle da one koji nisu vegani uopće nije briga.

Budući da argumenti vegana snažno polariziraju, ukratko ćemo istražiti i koliko su oni znanstveno utemeljeni.

Dojam o veganima, a ne veganski zahtjevi

Dr. sc. Dinka Čorkalo Biruški, profesorica socijalne psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, kaže da je tu riječ o dojmu većine, odnosno kako ona doživljava zahtjeve vegana, a ne o stvarnim zahtjevima vegana.

"Dojmovi mogu varati, zar ne? Naime, kod svake ekstremne pozicije koja se zauzima prije ili kasnije ćemo doći do pitanja moralnosti i ispravnosti vlastitih moralnih prosudbi. Ta rasprava, međutim, neće daleko odvesti. Većina, u ovom slučaju svejedi, kreće s pozicije 'ispravnosti' vlastite pozicije i 'vlasništva' nad 'normalnim', u ovom slučaju nad 'normalnom', od-pamtivijeka-prakticiranom prehranom", kaže naša sugovornica.

"No, ovdje se suštinski ne postavlja nužno pitanje moralnosti, premda je veganima važno da se razumije njihov moralni argument pogrešnosti iskorištavanja životinjskih produkata, nego svojevrsne prilagodbe većine manjini, što je, dakako, uvijek zahtjevno. Taj doživljaj većine proizlazi iz činjenice da odricanje uključuje i odustajanje od vlastite, normativno dominantne pozicije i samouzetoga prava da su svejedi ti koji određuju pravila igre jer je oduvijek bilo tako", navodi profesorica.

"Manjina nema puno izbora"

"Postavljanje zahtjeva za drukčijom moralnosti zahtijeva od većine da propita vlastitu, što je uvijek trusan teren i izaziva velike prijepore. Manjina, budući da je manjina, nema suviše izbora u odabiru sredstava kojima želi probuditi uspavanu većinu pogrešnih uvjerenja, nego relativno dramatično apelirati, između ostaloga i na moral. Jedan dio razloga za otpor većine jest upravo u tom doživljaju nametanja", dodaje.

"Naime, ljudi ne vole nametanje, u nama se, kad nam netko pokuša ograničiti slobodu izbora, javlja tzv. psihološka reaktivnost, gotovo refleksna reakcija pobune i motivacija da ponovo uspostavimo slobodu. Stoga je u dijalogu različitosti važno imati na umu da nametanje i uskraćivanje slobode izbora nije rješenje ni za jednu stranu. Ograničite ljudima mogućnost izbora i to je siguran put - u pobunu", tumači Čorkalo Biruški.  

Klimatske promjene

Činjenica je da vegani u svojim kampanjama uporno upozoravaju da je prelazak na vegansku prehranu najviše što čovjek kao pojedinac može učiniti da bi smanjio emisije stakleničkih plinova, a time i klimatske promjene.

U prilog tome često navode znanstvena istraživanja, poput velike studije objavljene 2023. u časopisu Nature Food, koja je pokazala da bi veganska prehrana dovela do 75% smanjenja emisija stakleničkih plinova iz proizvodnje hrane. Pritom ističu da studije pokazuju da je proizvodnja hrane zaslužna za više od trećine svih emisija.

Upozoravanje na specizam

U svojim promotivnim kampanjama vegani također često upozoravaju na licemjerje i diskriminaciju među vrstama, odnosno specizam, jer većina zapadnjaka ima problema s činjenicom da se u nekim azijskim zemljama jedu psi i mačke, što je ondje stoljetna tradicija, dok nemaju problema da se jedu primjerice svinje, koje su podjednako inteligentne i svjesne, a mnogima su danas čak i kućni ljubimci.

Čorkalo Biruški kaže da tu opet dolazimo do pitanja kulture.

"Tu stvari ponovo postavljamo kao ili-ili, gdje se 'one druge' ocjenjuje s pozicija vlastitog kulturnog obzora. Ta procjena ne može biti nepristrana, ona je nužno obojena našim iskustvom, običajima, navikama, pa i onim prehrambenima", kaže Čorkalo Biruški.

Preporučuje stoga da se takve stvari uvijek pokušaju promotriti iz perspektive drugoga.

"Time otvaramo mogućnost da razumijemo njihove argumente. Ne znači nužno da ćemo ih prihvatiti i prigrliti kao svoje, ali će zauzimanje perspektive drugoga sasvim sigurno pridonijeti boljem razumijevanju i manje zapjenjenim reakcijama", poručuje.

Navika i tradicija

Mnogi ljudi navikli su jesti meso i druge proizvode životinjskog porijekla, oni su im ukusni, a usto smatraju da je to normalno i prirodno jer su ljudi desecima tisuća godina svejedi - sakupljači i lovci, a potom i poljoprivrednici i stočari. Neke kulture i religije čak imaju običaje i rituale koji uključuju žrtvovanje ili konzumiranje životinja. Promjena takvih navika i tradicija može biti teška i stoga također izazivati otpor.

Čorkalo Biruški kaže da je to za očekivati jer ljudi u suštini nisu bića promjene.

"Čak i da su spremni na njih, radije bi da su promjene spore, a prilagodba jako postupna. Ovdje je također posrijedi i obrana 'našega načina života', koji se, gledano iz perspektive vlastite kulture, a ovdje razumijemo kulturu kao ukupnost naših navika, pa i onih prehrambenih, doživljava uobičajenim, ispravnim, pa, stoga i 'normalnim'.

Čak i ako odustanemo od kriterija uobičajenosti ili 'normalnosti', dovoljno je da je način života 'naš' nasuprot nečijeg tuđeg, pa da se stavimo u poziciju obrane i stvari počnemo promatrati kao identitetno pitanje. A identitetna pitanja su nam centralna, otporna su na pokušaje promjene i spremni smo se jako emocionalno i na druge načine angažirati da ih obranimo.

Pri tome zaboravljamo elementarnu empatiju i zauzimanje perspektive: kao što je jedenje mesa svejedima važno i gledaju to kao svoje 'pravo', tako isto i vegani doživljavaju upravo suprotno. Ustrajanje na ekstremnim pozicijama 'sve ili ništa' neće dovesti do uravnoteženih stajališta i stvarnoga očuvanja svačijega prava na izbor", smatra Čorkalo Biruški.

Zdravlje

Koplja se osobito često lome oko pitanja je li veganstvo zdravo.

Mnoge svjetske zdravstvene institucije, uključujući WHO, tvrde da veganska prehrana može biti zdrava te da može smanjiti bolesti, osobito maligne i kardiovaskularne, ako je uravnotežena.

No istovremeno upozoravaju da ona može biti nezdrava ako je visoko procesirana te ako nije dopunjena nekim ključnim nutrijentima.

Kritičari veganstva smatraju da je isključivo biljna prehrana previše restriktivna te da stoga može biti opasna za zdravlje. Vjeruju da je potrebno jesti proizvode životinjskog porijekla kako bi tijelo dobilo sve potrebne nutrijente, kao što su proteini, željezo, kalcij, jod, omega-3 masne kiseline te vitamini B12 i D. Tu posebno izražavaju zabrinutost za zdravlje djece, trudnica i starijih jer smatraju da je bez pomoći nutricionista osjetljivim skupinama veganskom prehranom teško osigurati sve nutrijente važne za razvoj i održavanje.

>> Vegetarijanstvo i veganstvo postaju sve popularniji. Koliko je zdrava takva prehrana?

Doista, neke zdravstvene institucije i studije upozoravaju da su vegani podložniji moždanim udarima i lomovima kostiju, osobito žene, zbog manjka vitamina B12, vitamina D i kalcija.

Biljna prehrana prevenira većinu civilizacijskih bolesti

Klinička nutricionistica Darija Vranešić Bender, direktorica tvrtke Vitaminoteka, kaže da je konzumacija hrane biljnog porijekla prehrambena mjera koja se gotovo univerzalno može primijeniti na prevenciju i terapiju većine civilizacijskih bolesti.

"Veliki sustavni pregledi znanstvenih istraživanja pokazuju da vegani i vegetarijanci imaju niže vrijednosti brojnih čimbenika rizika, poput indeksa tjelesne mase, masnoća u krvi i šećera u krvi natašte, u usporedbi sa svejedima. Nadalje, postoje dokazi o nižoj učestalosti bolesti srca, pretilosti, povišenog krvnog tlaka, dijabetesa, artritisa i malignih bolesti kod osoba koje se hrane vegetarijanski i veganski", kaže Vranešić Bender.

Tumači da se brojni pozitivni učinci vegetarijanske prehrane na zdravlje mogu objasniti povećanim unosom zaštitnih tvari, kao što su prehrambena vlakna, vitamini, minerali i fitonutrijenti, uslijed konzumacije žitarica, mahunarki, povrća i voća.

"Ograničavanje namirnica životinjskog porijekla dovodi do smanjenog unosa zasićenih masnoća i kolesterola koji pogoduju razvoju mnogih bolesti današnjice", dodaje.

Vegani često više paze na zdravlje

No ističe da se kod vegana velik pozitivan utjecaj na zdravlje također u velikoj mjeri može pripisati njihovim općenito zdravijim životnim navikama.

"Primjerice, vegani su manje skloni pušenju i alkoholu, a s druge strane, skloniji redovitoj tjelovježbi", tumači.

Treba konzultirati nutricioniste

Vranešić Bender upozorava da vegani ipak trebaju voditi računa o uravnoteženosti svoje prehrane te koristiti dodatke prehrani.

"Najpoznatiji vegetarijanac iz doba renesanse je Leonardo da Vinci (1452.-1519.), koji se smatra jednim od najvećih univerzalnih genija. Legenda kaže da je od trgovaca na ulicama Firence kupovao ptice u kavezima i puštao ih na slobodu. No, posljednjih pet godina života patio je od hemipareze kao posljedice moždanog udara, čemu je, neki autori smatraju, doprinijela upravo dugogodišnja vegetarijanska prehrana deficitarna vitaminom B12, koja rezultira čimbenikom rizika, povišenom razinom homocisteina.

I najnovije znanstvene studije ukazuju na veći rizik pojave moždanog udara u vegana u odnosu na svejede. Stoga je naposljetku bitno naglasiti da je prehranu isključivo biljnog porijekla nužno nadopuniti dodatkom vitamina B12 kako bi bila potpuna i blagotvorna za zdravlje", upozorava Vranešić Bender.

"Sve osobe koje žele prijeći na veganstvo prvo se trebaju detaljno educirati o principima planiranja takve prehrane. To se posebno odnosi na vulnerabilne skupine, poput djece, adolescenata, trudnica, kroničnih bolesnika, osoba starije dobi, ali i na sve osobe koje nemaju vremena ili kompetencija samostalno usvojiti sva potrebna znanja o toj problematici", upozorava nutricionistica.

Elitizam

Neki kritičari smatraju da je veganska prehrana elitistička. Uvjereni su da je skupa te nedostupna ili nepraktična za većinu ljudi, posebno u siromašnim zemljama.

Činjenica je da su neki procesirani veganski proizvodi, poput zamjena za meso i mliječne proizvode, skuplji od životinjskih ekvivalenata, međutim, istraživanje Sveučilišta Oxford pokazalo je da bi u zemljama poput SAD-a, Velike Britanije, Australije i cijele zapadne Europe prihvaćanje veganske, vegetarijanske ili fleksitarijanske neprocesirane prehrane moglo smanjiti račune za hranu do jedne trećine.

Čorkalo Biruški kaže da ne smatra da je veganstvo elitizam.

"Ti mi se argumenti u kontekstu izazova suvremenoga svijeta čine zaista vrlo slabima. Naime, ako je riječ o nedostupnosti i nepraktičnosti za većinu ljudi, posebno u siromašnim zemljama, tada opravdano možemo postaviti pitanje koliko nas je uopće briga za to imaju li ljudi u siromašnim zemljama ikakvu hranu. Da nas je zaista briga, svijet bi nastojao omogućiti da zdrava, sigurna i količinski dovoljna hrana bude dostupna svakom čovjeku. To je najmanje pitanje veganstva, a prije svega pitanje (ne)pravedne razdiobe dobara, resursa i kapitala u svijetu", poručuje Čorkalo Biruški.

Ekologija i bioraznolikost

Vegani također sustavno upozoravaju da mesna prehrana ima daleko veći utjecaj na okoliš od biljne.

Naime, većina poljoprivrednog zemljišta na Zemlji koristi se za uzgoj i prehranu stoke, a samo manji dio namijenjen je izravno ljudskoj prehrani jer stoka mora konzumirati velike količine biljaka kako bi proizvela količine mesa odgovarajućih nutritivnih vrijednosti. Čisto za ilustraciju, četveročlana veganska obitelj može zadovoljiti sve svoje nutritivne potrebe tijekom cijele godine na površini od samo 80 četvornih metara. Zbog neekonomičnog iskorištavanja poljoprivrednih površina stalno raste potreba za novim površinama, što dovodi do krčenja šuma i smanjivanja staništa divljih životinja.

Slično vrijedi i za vodu. Ranije navedena studija, objavljena u Nature Foodu, pokazala je da prelazak na biljnu prehranu dovodi do smanjenja uništavanja staništa divljih životinja za 66% te do smanjenja potrošnje vode za 54%. Konačno, mesna industrija također je veliki zagađivač vode, ne samo zbog pesticida i drugih kemikalija nego i zbog otpadnih voda.

S druge strane, kritičari ističu da postoje velike površine pod travom koje nisu pogodne za uzgoj bilja, ali jesu za ispašu.

Veganska prehrana postaje sve popularnija

Veganska prehrana posljednjih godina postaje sve popularnija u svijetu, osobito među mladima.

Razlozi za taj trend su višestruki i uglavnom su navedeni u tekstu.

Ipak, treba istaknuti da trendu značajno pridonose i društvene mreže i popularne osobe koje promoviraju veganstvo, poput glumca Brada Pita, komičara, glumca, pisca i redatelja Rickyja Gervaisa, američke pjevačice i glumice Miley Cyrus te mnogih drugih.

Usto se često ističe da su brojne značajne ličnosti u povijesti, poput Platona, Franje Asiškog, Lava Tolstoja, Bernarda Shawa i Alberta Einsteina, bile vegetarijanci.

Značajan doprinos uzletu veganstva daje i činjenica da je veganska hrana u mnogim zapadnim zemljama danas postala lako dostupna, kako u trgovinama hranom tako i u restoranima i velikim lancima brze hrane.

Konačno, mnogi ljudi koji su prije bili vegetarijanci u posljednje vrijeme postaju vegani iz etičkih razloga, ponajviše zato što industrija mliječnih proizvoda značajno pridonosi problemima navedenim u tekstu.

Zemlje s najviše vegana

Prema stranici World Population Review, veganstvo je najviše rašireno u Indiji (9%), Izraelu (5%), Kanadi (4.6%) i skandinavskim zemljama Švedskoj (4%), Danskoj (4%) i Norveškoj (4%).

Kada se uzmu novije ankete, postoci su još veći.

Prema podacima iz 2023., u Ujedinjenom Kraljevstvu ima oko 3.4 milijuna vegetarijanaca (oko 6%) te oko 1.4 milijuna vegana (oko 4%).

Broj vegana ubrzano raste

Popularnost prehrane utemeljene na bilju posljednjih godina doživljava veliki uzlet.

U Portugalu se broj vegetarijanaca i vegana od 2007. do 2017. učetverostručio, a sličan porast bilježi se i u Velikoj Britaniji.

Prema studiji Making a Plant Based Future, koju je proveo Ipsos Retail Performance, između 2004. i 2019. broj vegana i vegetarijanaca u SAD-u porastao je čak 30 puta, s 290.000 na gotovo 10 milijuna. Od tih 10 milijuna oko milijun se izjašnjava veganima.

Sasvim je moguće da takav uzlet kod svejeda, koji svoju prehranu smatraju tradicionalnom i normalnom, također izaziva određenu nervozu.

Pojava fleksibilnijih stilova prehrane

Jedan od razloga porasta popularnosti biljnih jela mogla bi biti i činjenica da ljudi posljednjih godina postaju sve fleksibilniji kada je u pitanju prehrana. Uzimajući u obzir pozitivne zdravstvene i etičke aspekte biljne prehrane te sve veću dostupnost veganskih jela, ali i određene koristi od nutrijenata koje je lakše dobiti iz hrane životinjskog podrijetla, mnogi ljudi odabiru biti fleksitarijanci (od fleksibilnost i vegetarijanstvo) umjesto da se određenog stila prehrane drže strogo kao vjerskih pravila.

Fleksitarijanci će često jesti dominantno biljnu hranu, ali će povremeno pojesti i nešto životinjskog podrijetla, primjerice jaja, meso peradi, plodove mora ili ribu.

Na taj način, među ostalim, izbjegavaju probleme u komunikaciji i u društvenim interakcijama, a okolina ih lakše prihvaća i doživljava pozitivno.

Pozitivna prilagodba

Čorkalo Biruški kaže da je to primjer pozitivne prilagodbe.

"Kao uvijek kada govorimo o zapaljivim i ekstremnim pozicijama, 'umijeće ratovanja' svodi se na mudro pregovaranje, prilagodbu i postupno pomicanje od ekstrema prema uzajamno prihvatljivim pozicijama s kojima možemo živjeti. Sasvim je moguće da ćemo zbog nemarnog odnosa prema jedinom planetu koji imamo svoj način života morati temeljito mijenjati.

U kontekstu tih promjena, koje će možda značiti da ćemo imati na raspolaganju sve manje pitke vode, da ćemo biti izloženi sve dramatičnijim klimatskim promjenama i da će njima izazvane migracije predstavljati izazov za svijet kakav danas znamo, fleksibilnost u prehrani čini mi se najmanjim prijeporom, koliko god nam se iz vlastite udobne pozicije ljudi koji još uvijek imaju gotovo sve to pitanje moglo činiti teškim", kaže naša psihologinja. 

***

Novu knjigu Indexovog znanstvenog novinara Nenada Jarića Dauenhauera, koja tematizira najkontroverznije i najzanimljivije teme u znanosti poput klimatskih promjena, pseudoznanosti, pandemije, GMO-a i nuklearki, možete nabaviti ovdje.

Knjiga se sastoji od tekstova našeg novinara objavljenih kroz više godina rada na Indexu.

Objavljuje Index VijestiSubota, 5. studenoga 2022.

 

Pročitajte više