AKO se u obzir uzme izreka da su "oni koji ne poznaju povijest osuđeni na to da im se ona ponavlja", onda bi se s posebnom pažnjom trebalo prisjetiti posljednjeg zabilježenog slučaja kada je život na Zemlji gotovo nestao. Pogotovo u situaciji kada znanstvenici, uz uvjerljive dokaze, upozoravaju da se sprema novo masovno izumiranje.
Na prvi pogled njihov rad može djelovati nepristupačno, kao da je namijenjen samo za kolege iz struke. Rad se tiče usporedbe današnjih koralja s odgovarajućim vrstama iz prošlosti. Poput šifrirane poruke iz prošlosti, podaci otkrivaju zastrašujuće paralele između sudbine današnjih vrsta i onih koje su nestale s dinosaurima.
Koralji prolaze isti scenarij
"Kada smo napravili usporedbe i vidjeli rezultate, za mene je to bio trenutak u kojem mi se digla kosa na glavi jer se ispostavilo da se s koraljima događa isto što se događalo i ranije kada su izumrli", kaže za News Week pomorski biolog David Gruber s The City University of New York.
Koraljni grebeni, kao okupljalište raznih vrsta riba i ostalih oblika morskog života, devastirani su porastom temperature oceana, uzrokovanim klimatskim promjenama. Tijekom posljednjih 30 godina nestalo je više od polovice ukupnog broja ovih grebena na svijetu.
Studija objavljena u magazinu Scientific Reports otkriva da su vrste koralja koje gube boju i odumiru slične onim vrstama koje su nestale pri posljednjem valu masovnog izumiranja koralja prije 66 milijuna godina.
"Radi se o jako pametno osmišljenoj studiji. Služeći se geološkom prošlošću, pronađeni su putokazi kojima se može predvidjeti budućnost", kaže James W. Porter, pomorski biolog sa Sveučilišta Georgia, koji nije bio uključen u istraživanje.
Crvena lista
Koralji su savršeni za usporedbu po principu "nekad i sad" zahvaljujući njihovom čvrstom kosturu na kojem trajno ostaju zabilježene sve promjene nastale tijekom vremena.
"Crvena lista" na kojoj se nalazi 839 ugroženih vrsta koralja, sačinjena od strane Međunarodne unije za zaštitu prirode, poslužila je znanstvenicima kao polazna točka za uspoređivanje.
Tim stručnjaka započeo je istraživanje identificiranjem zajedničkih obilježja nekolicine vrsta koralja koji su uspjeli preživjeti posljednje veliko izumiranje. Potom su današnje koralje podvrgnuli identičnom ispitivanju.
Otkriće do kojeg su došli s jedne strane pokazuje da koloritni, valoviti koralji koji spadaju među najranjivije vrste koralja danas u mnogome podsjećaju na one koji su davno izumrli. S druge strane, današnje vrste koje i dalje bujaju jesu one koje formiraju male kolonije u dubokim vodama i koje predstavljaju iste vrste poput onih koje su uspjele preživjeti val izumiranja, milijunima godina prije.
"Koralji polako poprimaju ta katastrofična obilježja. Mislim da je to snažna poruka", kaže Gruber koji je ujedno i istraživač za National Geographic.
Tijekom povijesti planeta Zemlje dogodilo se pet većih valova izumiranja
Međunarodni konzorcij pod nazivom Međuvladina znanstvena platforma o bioraznolikosti i ekosustavu objavio je prošle godine izvještaj koji je učinio prekretnicu na ovom području.
"Planet se uveliko suočava s nestajanjem pojedinih vrsta i to na alarmantnoj razini. Uz nedavne požare u području Amazone i u Australiji, ova stopa može biti dodatno pogoršana. Antropocen je vrlo opasno vrijeme za vrste na ovom planetu", kaže Porter, koji je član konzorcija.
Koliko god kriza oko izumiranja vrsta bila dramatična, mjereno u okvirima vremenske ljestvice prosječnog ljudskog života, to jedva da je i vidljivo.
"To je kao usporena snimka sudara automobila", kaže Gruber.
Ova studija, prva koja je usporedila današnje ugrožene vrste s onim nestalim u doba dinosaura, pruža uvid u ono što mnogi biolozi već nazivaju "šestim valom izumiranja". Dobre vijesti koje donosi ova studija, barem za sentimentalno nastrojene pomorske biologe, jesu da su neke vrste koralja dovoljno otporne opstati i u uvjetima novog vala izumiranja.
Prirodni odabir
Masovno izumiranje stvara učinak prirodnog odabira, ono ne poništava život u potpunosti.
"Nikada ne izumire sve. Treba proći nekoliko milijuna godina kako bi se sve vratilo u normalu, ali ovog puta u potpuno drugačijem obliku", pojašnjava Gruber.
Prema jednoj drugoj studiji iz 2017. godine, gotovo 60 posto vrsta majmuna spada među one kojima prijeti izumiranje. Ipak, neke vrste karakterizira osobita otpornost i sposobnost da podnesu i najteže uvjete života.
Meduze, primjera radi, mogu prijeći u fazu ciste i izdržati cijele godine bez hrane. Dugoživci se, s druge strane, iako se potpuno sasuše, mogu oporaviti uz samo jednu kapljicu vode. Ljudi kao vrsta nisu tako fleksibilni.
"Iako mislimo da smo jaki i otporni, zapravo smo jako krhki u odnosu na druge vrste", pojašnjava Gruber.
Prednost ljudi u odnosu na druge vrste je u pronicljivosti kojom čovječji mozak pridonosi rješavanju problema.
"Mi smo sposobni postaviti čovjeka na Mjesec, izumili smo mnoge napredne tehnologije. Isto tako, mogli bismo zaustaviti i ovaj val izumiranja. Ipak, čini se da ne samo što to ne radimo već dodatno potičemo taj proces, dok se s druge strane koralji prilagođavaju i mijenjaju", zaključuje Gruber.