Vremenski uvjeti su povoljni za početak sadnje vinove loze i maslina u Istri. I dok je maslinika i maslinova ulja sve više, to ne vrijedi za vino, svake godine sve je manje vinograda. Stoga je sadnja autohtonih sorti vinove loze imperativ kako bi Istra i dalje nudila dovoljnu količinu domaćeg vina i ostala prepoznatljiva na tržištu, prenosi HRT.
Sve manje obiteljskih vinograda
U podizanje novog vinograda istarske malvazije, obitelj Rossi uložit će 160 tisuća eura vlastitog novca.
"Planirano je da se vrati kroz 5 do 10 godina, ovisno je li gledano kroz cijenu grožđa ili vina. Tako da to ovisi, ali kroz brzi period će se vratiti", rekao je vinar Marko Rossi.
No, vinograda je u Istri sve manje. Zbog promjene načina života na selu, mali obiteljski vinogradi izumiru. Tako se posljednjih desetljeća u Istri izgubilo i nekoliko stotina hektara vinograda, a brojka je pala na 2800.
"Ono kako ja sad to gledam, da je to neki prijelazni period gdje s jedne strane su i sami vinari shvatili da moraju posaditi više vinograda jer si moraju osigurati tu količinu grožđa, a koje nije dostupno od strane velikog dijela tih malih gospodarstava", kaže Marijan Bubola iz Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču.
Bolja situacija s maslinama
S maslinicima je znatno bolja situacija. Obitelj Chiavalon kontinuirano podiže nove nasade posljednjih tridesetak godina. Nedavno su autohtonim sortama maslina zasadili nova 3 hektara.
"Trenutno nedostaje ulja na tržištu i svi koji govore da ga ima previše ga ne znaju prodati. Maslinovo ulje jede cijeli svijet, a proizvodi se na ograničenom području Mediterana. Zbog klimatskih promjena proizvodnja je sve manja", rekao je maslinar Sandi Chiavalon.
Do ulaska u Europsku uniju Istarska je županija subvencionirala kupnju sadnog materijala. Sada su im na raspolaganju druge mjere. "Pomažemo tako da financiramo rad udruga koje onda zajednički nastupaju na tržištu, educiraju se poljoprivrednici, privlače mladi i tako povećavamo potencijal", rekao je Ecio Pincan, pročelnik Odjela za poljoprivredu Istarske županije.
Mnogi se poljoprivrednici u sadnji oslanjaju na poticajne mjere iz ruralnog razvoja, a sadnju bi potaknula i brža dodjela zapuštenog državnog poljoprivrednog zemljišta, kažu.