ŠVEDSKA odluka da ostavi škole otvorenima tijekom pandemije koronavirusa nije rezultirala većom stopom zaraze među školarcima nego u susjednoj Finskoj, gdje su škole bile privremeno zatvorene, navodi se u zajedničkom izvješću njihovih agencija za javno zdravlje.
Švedska je odlučila da neće nametnuti strogo zatvaranje tako da većina škola i tvrtki radi cijelo vrijeme otkad je izbila epidemija u toj zemlji. Njezina strategija bila je drukčija od one ostatka Europe.
Nemjerljiv izravan utjecaj na potvrđene slučajeve koronavirusa
Švedska agencija za javno zdravlje ustrajavala je na tome da bi negativne posljedice zatvaranja na gospodarstvo i društvo nadmašile koristi i tvrdila je da se to odnosi i na škole.
Izvješće, koje nije recenzirano, otkriva da je tijekom razdoblja od 24. veljače do 14. lipnja zabilježeno 1124 potvrđenih slučajeva covida-19 među djecom u Švedskoj, oko 0,05 posto ukupnog broja djece u dobi od jedne do 19 godina.
Finska je zabilježila 584 slučaja u istom razdoblju, što je također oko 0,05 posto.
"Zaključno, zatvaranje ili nezatvaranje škola nije imalo mjerljiv izravan utjecaj na broj laboratorijski potvrđenih slučajeva kod školske djece u Finskoj ili Švedskoj", navode agencije u izvješću objavljenom prošlog tjedna.
Teški slučajevi bili vrlo rijetki među švedskom i finskom djecom
Izvješće je pokazalo da su teški slučajevi covida-19 bili vrlo rijetki među švedskom i finskom djecom u dobi od jedne do 19 godina te da nije bilo smrtnih slučajeva. Usporedba učestalosti covida-19 u različitim zanimanjima nije pokazala povećani rizik za nastavnike.
Djeca su činila oko 8,2 posto ukupnog broja slučajeva covida-19 u Finskoj u usporedbi s 2,1 posto u Švedskoj.
Broj mrtvih od posljedica koronavirusa u Švedskoj, 5572, u usporedbi s brojem stanovnika, daleko je nadmašio brojke njezinih nordijskih susjeda, iako je manji nego u nekim europskim zemljama koje su bile pod karantenom, poput Britanije i Španjolske.
Malo dokaza koji povezuju smrtnost s izostankom potpunog zatvaranja
Državni epidemiolog Anders Tegnell, koji je osmislio švedski odgovor na epidemiju, rekao je da ima malo dokaza koji povezuju smrtnost s izostankom zatvaranja te da umjesto toga ukazuju na uvjete u staračkim domovima, decentralizirani zdravstveni sustav i putovanja.
Odvojene studije švedskog Instituta Karolinska (KI), neovisnog medicinskog istraživačkog instituta, i Europske mreže ombudsmana za djecu te UNICEF-a, pokazale su da su švedska djeca tijekom pandemije prošla bolje od djece u drugim zemljama, kako u pogledu obrazovanja tako i mentalnog zdravlja.