Švedska ulazi u NATO. Putin je postigao upravo ono što je htio izbjeći

Foto: EPA

Mađarski parlament danas je odobrio pristupanje Švedske NATO-u i uklonio posljednju prepreku u povijesnom koraku te nordijske zemlje nakon desetljeća neutralnosti. S ulaskom Švedske u NATO, baš kao i ranije Finske, ruski predsjednik Vladimir Putin postigao je upravo ono što je htio spriječiti kada je pokrenuo svoj rat u Ukrajini - širenje NATO-a, rekli su zapadni čelnici.

Finska je postala članica NATO-a prošle godine, ali Švedska je bila u "čekaonici" jer su Turska i Mađarska, zemlje koje održavaju bolje odnose s Rusijom nego ostale članice NATO-a, predvođene Sjedinjenim Državama, imale prigovore.

Kraj ere duge 200 godina

Ulaskom Švedske u NATO bit će okončana era duga oko 200 godina, tijekom kojih je vojna samodostatnost te nordijske zemlje pomogla izgraditi globalni brend neutralnog mirotvorca i pobornika ljudskih prava. Ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022. ostavila je Šveđane pred ključnim izborom: pridružiti se NATO-u ili riskirati da se sami suprotstave sve agresivnijem susjedu.

Članstvo Švedske u NATO-u ne čini se kontroverznim, ali neki Šveđani brinu da to signalizira temeljnu promjenu njihova identiteta.

"Čini se da švedski povijesno snažan glas o pitanjima mira i razoružanja nestaje", rekla je Kerstin Bergea, predsjednica Švedskog društva za mir i arbitražu, istaknutog mirovnog pokreta osnovanog davne 1883. godine.

"Zalaganje za mir je u našem DNK"

"Zalaganje za mir je dio našeg DNK", dodala je. Od nastojanja glavnog tajnika UN-a Daga Hammarskjolda da promiče mir u Kongu 1960-ih pa sve do uloge Hansa Blixa kao glavnog inspektora UN-a za oružje uoči rata u Iraku, neutralnost je Švedskoj omogućila da igra utjecajnu ulogu u globalnim sukobima, navodi Reuters u analizi današnjeg uklanjanja posljednje prepreke članstvu te nordijske zemlje u Sjevernoatlantskom savezu.

Ponekad se to očitovalo u obliku žustrih kritika zapadne politike, poput usporedbe bivšeg premijera Olofa Palmea između američkih bombardiranja u Vijetnamskom ratu i najgorih zločina čovječanstva, uključujući logore smrti u nacističkoj Njemačkoj. Takve ocjene su godinama narušavale diplomatske odnose s Washingtonom.

Diplomatski veteran Jan Eliasson, bivši ministar vanjskih poslova i zamjenik glavnog tajnika UN-a, rekao je da je mogao posredovati u nizu globalnih sukoba "jer je Švedska bila neutralna".

"Moralna sila"

Kao i mnogi Šveđani njegove generacije, Eliasson je rekao da je "ponosan na reputaciju svoje zemlje kao moralne sile", koju je utjelovio Palme, glasni pristaša južnoafričke borbe protiv apartheida, koji je ubijen na ulici u Stockholmu 1986. godine.

Dok je susjedna Norveška, jedna od utemeljiteljica NATO-a, zadržala svoju ulogu mirovnog posrednika, oni skeptični prema NATO-u strahuju da će pridruživanje savezu ograničiti mogućnosti Švedske i prisiliti je da vodi zajedničku politiku sa saveznicima.

Turska je već prisilila Švedsku na ustupke

Osiguravanje suglasnosti Turske za njezino članstvo u NATO-u već je navelo Švedsku da zauzme oštriji stav prema kurdskim militantima koji se bore za domovinu na granicama Turske, Sirije i Iraka i obnovi izvoz oružja u Ankaru koji je bio obustavljen zbog zabrinutosti za ljudska prava.

Članstvo u NATO-u, organizaciji čije članice posjeduju nuklearno naoružanje, također ne odgovara švedskoj potpori nuklearnom razoružanju. Neutralnost Švedske započela je kao odgovor na katastrofalne ratove - uglavnom protiv Rusije - u 18. i ranom 19. stoljeću, a njena je politika uvijek bila mješavina načela i pragmatizma.

Slali željezo nacistima, obavještajne podatke Americi...

Opskrbljivala je nacističku Njemačku vitalnom željeznom rudom tijekom Drugog svjetskog rata, a tijekom Hladnog rata tajno je razmjenjivala obavještajne podatke sa Sjedinjenim Državama.

Posljednjih desetljeća, Švedska se približila NATO-u – djelomično zato što je njezina vojska smanjena nakon raspada Sovjetskog Saveza – te je dala svoj doprinos misijama u Afganistanu, na Kosovu, u Libiji i Iraku.

Blisko partnerstvo, međutim, sada se smatra nedostatnim. Članak 5. NATO-a jamči da se napad na bilo koju članicu smatra napadom na sve.

"Iz švedske perspektive, ovdje se radi o kupovini osiguranja", rekla je Barbara Kunz iz Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI).

"Užasna ruska vojna agresija"

Ankete su se posljednjih godina promijenile i sada pokazuju snažnu potporu članstvu u NATO-u u državi od 10 milijuna stanovnika, pogotovo jer se susjedna Finska, koja dijeli dugu granicu s Rusijom, već bila pridružila.

"Vlastitim očima smo vidjelu užasnu vojnu agresiju koja se odvijala protiv druge zemlje i mi smo, nažalost, bili u poziciji da imamo relativno nespremnu obranu", rekao je Eliasson, pa dodao: "Agresija, ratni zločini, Finska i demokracija. To je za mene bilo dovoljno", zaključuje.

Pročitajte više