Hrvatski prijevoznici su svim vrstama prijevoza u prvoj polovici 2023. prevezli gotovo 41 milijun putnika, što je tek 0.6 posto manje nego u istom razdoblju 2022., pri čemu su manje putnika imali samo u autobusnom prijevozu, podaci su DZS-a.
Od ukupnog polugodišnjeg broja prevezenih putnika u svim vrstama prijevoza u Hrvatskoj, samo u drugom tromjesečju prevezeno ih je nešto više od polovice ili 22.8 milijuna, što je također manje nego u istom tromjesečju 2022., za gotovo 12 posto.
Kako na polugodišnjoj tako i na razini dugog tromjesečja, putnika je bilo manje u cestovnome linijskom prijevozu autobusima, za 29.3 posto, dok su s 24.7 posto više putnika letjeli hrvatski zračni prijevoznici, a i hrvatski brodari u pomorskom i obalnom prijevozu imali su 9 posto više putnika nego lani.
U pola godine najviše putnika u cestovnom linijskom prijevozu
Iako je cestovni linijski prijevoz autobusima u prvih šest mjeseci 2023. imao manje putnika nego u isto vrijeme 2022., ipak je u tom prijevozu zadržan najveći udio prevezenih putnika od nešto malo iznad 50 posto s njih 22.1 milijun. To je i 16.2 posto manje nego u prvoj polovici prethodne 2022., pri čemu je manje putnika bilo i u unutarnjem i u međunarodnom prometu.
S prevezenih 12.2 milijuna putnika u pola godine slijedi željeznički prijevoz, koji je time u najvećem plusu u odnosu na isto lanjsko razdoblje među svim vrstama prijevoza, od 38 posto, dok je na trećem mjestu pomorski obalni prijevoz s 5.3 milijuna putnika ili 8.5 posto više.
Znatniji porast broja putnika od 32.1 posto imao je, po podacima DZS-a, zračni prijevoz, s 1.2 milijuna putnika.
Prijevoz nafte s najvećim porastom u robnom transportu
S prijevozom roba situacija je nešto drugačija, jer gotovo sve vrste prijevoza u prvoj polovici 2023. zabilježila su manje robe nego u isto vrijeme 2022., a najviše robe je prevezeno cestom, 43.4 milijuna tona, što je i 3.3 posto manje.
Nešto malo više od 7.4 milijuna tona roba ili 9.6 posto manje prevezeno je željeznicom, a 6.4 milijuna ili čak 26 posto manje pomorskim prijevozom, dok je cjevovodnim transportom ukupno transportirano gotovo 5 milijuna tona robe ili 13.1 posto više.
Od toga se najviše ili 3.3 milijuna tona odnosi na prijevoz nafte, koje je time i transportirano 19 posto više nego u prvoj polovici lanjske 2022., što je i najveći porast u ukupno prevezenoj robi.
Pad u prijevozu na unutarnjim vodama
Plina je cjevovodnim transportom prošlo 6 milijuna tona ili 3 posto više nego lani.
Najveći pad pak u odnosu na lanjskih prvih pola godine od čak 45 posto zabilježen je u prijevozu na unutarnjim vodama, sa 186 tisuća tona prevezene robe tim putem, dok je u zračnom prijevozu bilo 14 posto više robe ili tisuću tona.