SVJETSKI lideri okupljeni su u Glasgowu na jednoj od možda i najvažnijih konferencija u povijesti.
Tako bi barem trebalo biti, a tako i tvrde svjetski vođe.
Oni su danas, prvoga dana dvodnevne konferencije o klimatskoj budućnosti svijeta, bili puni velikih riječi i najava.
No njezin zadatak, drastično smanjenje stakleničkih plinova, obeshrabrujuć je zbog neuspjeha velikih industrijskih zemalja da se dogovore o ambicioznim novim obvezama.
COP26 u škotskom Glasgowu počeo je dan nakon što se G20 nije uspio obvezati na cilj o ugljičnoj neutralnosti do 2050., rok koji je naveden kao nužan za sprječavanje najekstremnijeg globalnog zatopljenja.
Među zvučnim izjavama svjetskih lidera možda je najglasnije odjeknula ona šefa UN-a.
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres rekao je liderima da bi se u slučaju neuspjeha konferencije o globalnom zatopljenju zemlje trebale svake godine vraćati s boljim prijedlozima umjesto svakih pet godina kao dosad.
"Ako obveze ne budu dostatne na kraju ovog COP-a, zemlje moraju preispitati svoje nacionalne klimatske planove i politike - ne svakih pet godina, već svake godine i svakog trenutka", rekao je Guterres političarima u Glasgowu, uključujući američkog predsjednika Joea Bidena, njemačku kancelarku Angelu Merkel i indijskog premijera Narendru Modija.
Šef UN-a rekao je da često ima "manjka vjerodostojnosti i viška zbunjenosti glede ciljeva smanjenja i nulte stope emisija".
Istaknuo je da se treba držati cilja o ograničenju rasta globalne temperature za 1.5 stupnjeva i pozvao na solidarnost sa zemljama u razvoju.
"Ovisnost svijeta o fosilnim gorivima dovodi čovječanstvo na rub opstanka. Izbor je jednostavan: ili ćemo to zaustaviti ili će to zaustaviti nas", dodao je.
"Vrijeme je da kažemo 'dosta'. Dosta uništavanju bioraznolikosti. Dosta tomu da se sami ubijamo ugljikom. Da prirodu tretiramo kao zahod. Dosta paljenju šuma, bušenju tla i kopanju. Kopamo vlastite grobove", dramatično je upozorio glavni tajnik UN-a.
"Čovječanstvo već dugo kasni po pitanju klimatskih promjena. Minuta je do ponoći na satu sudnjeg dana i trebamo djelovati odmah", rekao je britanski premijer Boris Johnson na otvaranju konferencije.
"Ako danas ne shvatimo ozbiljno klimatske promjene, sutra će biti prekasno za našu djecu."
Dok je Johnson govorio, švedska klimatska aktivistica Greta Thunberg retvitala je poziv milijunima njezinih pristaša da potpišu otvoreno pismo kojim se lidere optužuje za izdaju.
"Ovo nije vježba. Ovo je crvena oznaka za Zemlju", navodi se u pismu. "Milijuni će patiti dok se naš planet bude uništavao - zastrašujuća budućnost koja će se stvoriti, ili izbjeći, odlukama koje vi donesete. Vi imate moć odlučivanja."
Thunberg je prosvjedujući u Glasgowu rekla kako svjetski lideri samo glume da su zabrinuti za budućnost Zemlje.
U istom tonu kao i drugi svjetski lideri govorio je i američki predsjednik Joe Biden.
"Ovo je odlučujuće desetljeće u kojem se imamo priliku dokazati", rekao je Biden svjetskim čelnicima na summitu COP26 u Škotskoj.
"Glasgow mora biti početak desetljeća akcije i inovacija kojima ćemo sačuvati našu zajedničku budućnost", naglasio je predsjednik SAD-a, zemlje koja je povijesno emitirala najviše stakleničkih plinova.
Biden je rekao da klimatske promjene već uništavaju svijet i da više nisu hipotetska opasnost, nego nešto što je vidljivo svakog dana.
Prelazak na zelene tehnologije demokrat ne vidi samo kao "moralni" nego i kao "ekonomski imperativ", što pokazuje i aktualna kriza uzrokovana velikim rastom cijena energenata.
Biden tvrdi da su obnovljivi izvori energije stabilniji na tržištu, a da će prelazak na njih otvoriti i brojne radna mjesta.
Naglasio je i da će SAD pokazati da nije "samo ponovno u igri, nego će voditi svojim primjerom".
"Znam da to nije bio slučaj. Zato moja vlada radi prekovremeno da pokaže da to nisu samo riječi", rekao je Biden, nasljednik republikanskog predsjednika Donalda Trumpa koji je povukao SAD iz Pariškog klimatskog sporazuma i ukidao ekološke regulacije.
No Biden je u Glasgow stigao nakon što kod kuće nije uspio progurati svoj ambiciozni klimatski plan. Demokrat nije osigurao podršku za predloženi zakon, suočivši se s protivljenjem republikanaca, ali i stranačkih kolega u Kongresu.
U Zastupničkom domu mu prepreku predstavljaju demokrati iz saveznih država sa snažnim energetskim sektorima, a u gornjem domu demokratski senator iz Zapadne Virginije Joe Manchin, koji zastupa saveznu državu koja je veliki proizvođač ugljena i prirodnog plina, dok je on, prema pisanju Financial Timesa, financijski povezan s industrijom ugljena.
Biden je stoga morao odustati od najodvažnijih dijelova svog zakona, poput 150 milijardi dolara vrijedne inicijative subvencioniranja energetskih tvrtki koje bi prelazile na obnovljive izvore energije. Dio analitičara smatra da će to značajno otežati provedbu Bidenovog obećanja da će SAD do 2030. prepoloviti emisije štetnih plinova u odnosu na 2005. godinu.
Inače, Hrvatska se kao članica EU obavezala smanjiti emisije stakleničkih plinova za 55% do 2030. godine. Obećala je i postati klimatski neutralna 2050. godine.
I premijer Andrej Plenković je u Glasgowu gdje je kazao da klimatske promjene moraju postati jedna od glavnih tema.
"Ovo mora postati jedna od glavnih političkih tema s kojima se bavimo", rekao je Plenković u ponedjeljak, dodavši kako Hrvatska "nije problem" jer po glavi stanovnika ima male emisije štetnih plinova, četvrte najniže u Europi.
"Problem su velike zemlje čija industrija, promet i poljoprivreda jako pridonose emisijama ugljikovog dioksida", naglasio je premijer, koji će svoje obraćanje konferenciji imati u utorak. On tu konferenciju vidi kao način dizanja svijesti o klimatskim promjenama, posebno mlađoj populaciji, koja "zaslužuje budućnost" kakvu su imale starije generacije.
Plenković smatra kako trenutna politička generacija ima odgovornost napraviti iskorak po pitanju klimatskih promjena te da su čelnici okupljeni u Škotskoj doista svjesni hitnosti klimatske situacije.
"To je nešto što je tu, pred nama, i to vrlo brzo", naglasio je premijer pa dodao da se političari "nisu došli šetati u Glasgow, nego dati doprinos".
Unisoni ton kojem se pridružila i kraljica Elizabeta II. pokvario je tek indijski premijer Narendra Modi, koji je na skupu objavio da njegova zemlja namjerava nultu emisiju ugljika postići 2070., dva desetljeća nakon roka za koji znanstvenici kažu da je krajnji kako bi se izbjegle katastrofalne klimatske posljedice i koji se spominje kao cilj konferencije u Glasgowu.
Modi je, međutim, branio Indiju ističući da se "u duhu i slovu" pridržavala svojih klimatskih obveza. Također je napomenuo da Indija ima 17 posto svjetskog stanovništva, a odgovorna je za samo pet posto globalnih emisija.
Modi je drugim svjetskim čelnicima rekao da će Indija povećati udio svojih obnovljivih izvora energije s prošlogodišnjih 38 posto na 50 posto do 2030.
Indija, trenutno treća po emisijama stakleničkih plinova iza Kine i SAD-a, prošlog je tjedna odbila objaviti koja je njena ciljna godina za postizanje nulte neto stope emisije ugljika i poručila da je važnije da svijet odredi vjerodostojan put za smanjenje emisija.
U Glasgow nisu stigli predstavnici Kine, najvećeg svjetskog emitera štetnih plinova, te energetske velesile Rusije, koja je također među najproblematičnijim zemljama kada je globalno zatopljenje u pitanju.
Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Europska unija su kao ciljnu godinu za postizanje nulte neto stope odredili 2050., što znači da bi do tada trebali emitirati samo onoliko stakleničkih plinova koliko ih mogu apsorbirati šume, nasadi, tla i "tehnologija pohranjivanja ugljika" koja se razvija.
Kina i Saudijska Arabija za svoju ciljnu godinu su odredile 2060., no kritičari kažu da su ti ciljevi besmisleni ako se odmah ne krene konkretno djelovati. Znanstvenici kažu da do 2030. moramo prepoloviti globalne emisije, a nultu neto stopu postići do 2050. kako bismo spriječili najteže posljedice klimatskih promjena.
A što bi izostanak dogovora o smanjenju stakleničkih plinova značio u praksi?
Jedno od ključnih pitanja je podizanje razine mora. Ako Zemlja dosegne povećanje od tri Celzijeva stupnja, Climate Central, istraživačka skupina, procjenjuje da će otprilike 50 velikih obalnih gradova morati provesti dosad nezabilježene mjere prilagodbe kako bi se spriječilo da uzdizanje mora proguta najnaseljenija područja. Oko 43 milijuna ljudi u Kini, procjenjuje se, živjet će na području za koje se predviđa da će biti ispod razine plime do 2100. godine, a 200 milijuna ljudi će živjeti u područjima kojima prijeti porast razine mora na dulji rok.
Sa svakim djelićem stupnja zatopljenja posljedice klimatskih promjena se pogoršavaju. Čak i uz ograničavanje zagrijavanja na 1.5 stupnjeva, znanstvenici kažu da će ekstremne vremenske prilike koje je svijet doživio ovog ljeta postajati sve ozbiljnije i učestalije. Iznad 1.5 stupnjeva klimatski sustav mogao bi izgledati neprepoznatljivo. Prema izvješću Climate Centrala, otprilike 385 milijuna ljudi trenutno živi na području koje će na kraju poplaviti plima, čak i ako se smanje emisije stakleničkih plinova.
Ako se zagrijavanje ograniči na 1.5 stupnjeva, porast razine mora utjecao bi na kopno na kojem danas živi 510 milijuna ljudi. Ako Zemlja dosegne zagrijavanje od tri stupnja, linija plime mogla bi zahvatiti kopno na kojem živi više od 800 milijuna ljudi, pokazalo je istraživanje.
Sve se vrlo ozbiljno tiče i Hrvatske, čija bi obala mogla biti na udaru podizanja razine mora.
Climate Central objavio je projekcije za rast razine mora u Splitu, Zadru i Puli u slučaju zagrijavanja za 3 Celzijeva stupnja.
U Splitu bi se razina mora podignula sve do katedrale svetog Duje, u Puli bi se razina mora podignula sve do Foruma, a Zadar bi bio gotovo cijeli potopljen.
Pogledajte kako bi to izgledalo u interaktivnim grafikama (pomicanjem strelice lijevo-desno možete vidjeti razliku između trenutne situacije i one koja bi se dogodila u slučaju zatopljenja od 3 Celzijeva stupnja).
I NASA je u kolovozu objavila interaktivnu kartu koja prikazuje koliko će se u idućim desetljećima u pojedinim dijelovima Zemlje podići razina mora.
Kartu koju je izradila NASA možete pronaći ovdje. Klikom na određene gradove i dijelove svijeta možete vidjeti koliko će se u idućim desetljećima u tim dijelovima svijeta podići razina mora ovisno o porastu globalne temperature.
Odabirom opcija s padajućeg izbornika možete zumirati lokacije preko oceana i na svakoj obali između 2020. i 2150. kako biste vidjeli što će se dogoditi ovisno o rastu temperature.
"Cilj je prikazati podatke iz izvješća IPCC-a u formi koja lako vizualizira buduće scenarije", rekao je za Independent Ben Hamlington, znanstvenik u NASA-i.
Prema karti predviđa se da će razina Jadranskog mora, ako se Zemlja nastavi zagrijavati brzinom kao dosad, do 2050. godine narasti za 20 centimetara, a do 2100. za oko 60 centimetara. Do 2150. godine razina mora bi u tom slučaju porasla za 98 centimetara.