Ovi podatci iz popisa stanovništva, premda se odnose na ukupnu raspoloživu površinu poljoprivrednog i nepoljoprivrednog zemljišta, u svakom su slučaju od značaja i za ostvarivanje orijentacije na poticanje razvoja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i vođenje zemljišne politike.
Od ukupno 1.477.377 kućanstava u Hrvatskoj prema popisu 2001. godine bez zemlje je njih 768.806 ili 52 posto. Onih pak sa zemljištem (poljoprivrednim i nepoljoprivrednim) ima 708.571 ili 48 posto.
Iz podataka o kućanstvima prema ukupno raspoloživoj površini zemljišta, koje je objavio Državni zavod za statistiku, uočava se da je relativno najveći udio - 31,3 posto ili 222.139 kućanstava sa zemljištem do svega 0,10 hektara.
Daljnjih 2l posto kućanstava (148.646) ima zemljište površine od 0,11 do pola hektara, a 11,6 posto (82.250) od pola do jednog hektara.
Među kućanstvima sa zemljištem još su nešto zastupljenija ona sa zemljom od jednog do tri hektara - takvih je oko 19,8 posto ili 140.255.
Kućanstava ´zemljoposjednika´ sa zemljištem površine veće od tri do pet hektara ima 51.166 ili 7,2 posto, dok 5 posto hrvatskih kućanstava (njih 35.580) koja imaju zemlju raspolažu sa zemljištem veličine od pet do osam hektara.
Zemljište veće od osam pa do 10 hektara ima tek 11.769 ili 1,6 posto, a sa više od deset hektara zemlje može se ´pohvaliti´ 16.766 obitelji, što je tek 2,3 posto od hrvatskih kućanstava koja raspolažu zemljištem, odnosno svega 1,1 posto od ukupnog broja kućanstava u Hrvatskoj.
Pritom se pod raspoloživim zemljištem podrazumijeva vlastito zemljište, zemljište u zakupu ili ono dobiveno na korištenje bez naknade, umanjeno za površinu danu u zakup ili ustupljenu drugom bez naknade, a podaci se odnose na stanje krajem ožujka 2001. godine.
Za kretanja u poljoprivredi indikativni su podatci o broju kućanstava prema poljoprivrednoj proizvodnji, pri čemu se jedno kućanstvo može baviti s više vrsti poljoprivredne proizvodnje.
Više od 30 posto njih sa zemljom ili oko 217 tisuća uzgaja žitarice, industrijsko i krmno bilje, a 40,5 posto, odnosno 287 tisuća, povrće, cvijeće, ukrasno bilje, sjemenje i sadni materijal, dok se uzgojem voća, grožđa i maslina bavi oko 193 tisuće kućanstava ili nešto više od 27 posto obitelji koja raspolažu zemljom.
Kućanstava koja se bave uzgojem puževa, kunića, fazana, činčila i sl., po popisu 2001., bilo je nešto više od 19 tisuća, a uzgojem i iskorištavanjem šuma 35 tisuća, dok su svega 494 kućanstava navela da se bave uzgojem ribe.
Popisom su također prikupljeni podatci za sva kućanstva koja se bave uzgojem stoke, preradi ili imaju košnice pčela.
Po tim su podatcima kućanstva u doba popisa imala, primjerice, oko 915 tisuća svinja, 537 tisuća ovaca i koza, 318 tisuća goveda, 7,4 milijuna preradi, oko 9.200 konja, 4.100 mazgi, mula i magaraca te nešto više od 101 tisuću košnica pčela.