Foto: Index, 123rf
KONAČNO je završena duga EU procedura te je Europski parlament izglasao ukidanje naknada za roaming. Tako ćemo već od travnja 2016. plaćati još manje cijene roaminga unutar EEA područja (EU + Island, Lihtenštajn i Norveška), a polovinom 2017. godine roaming naknade bi se trebale potpuno ukinuti.
No, što to doista dugoročno znači za hrvatske korisnike telekomunikacijskih usluga, naše telekom operatore i državu?
Već u prvoj godini našeg EU članstva cijene roaminga bile su značajno niže nego do tada, a od 01. srpnja 2014. još su manje pa sada odlazne pozive u roamingu plaćamo 1,81 kn/min., dolazne pozive 0,47 kn/min., SMS 0,57 kn, a prijenos podataka plaćamo 1,91 kn/MB. To je otprilike 5-6 puta jeftinije od cijena prije pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Daljnje snižavanje odnosno ukidanje cijena roaminga odvijat će se u dvije faze. Prva, prijelazna faza započinje 30. travnja 2016. godine i tijekom nje operatori će moći naplaćivati naknadu za roaming formiranu po principu 'domaća cijena + roaming naknada'. To konkretno znači da će nam se u prijelaznom periodu odlazni poziv dok smo u EEA roamingu naplaćivati 0,47 kn/min više nego nas košta cijena minute u domaćem prometu, SMS poruka 0,19 kn više nego stoji kada je šaljemo iz Hrvatske, a internetski promet u roamingu 0,47 kn/MB više nego što košta u Hrvatskoj. Dolazni pozivi u roamingu u prelaznom periodu mogu se naplatiti najviše do cijene 0,47 kn/min. Od lipnja 2017. trebale bi se u potpunosti ukinuti roaming naknade, uz uvjet da se do tada dogovore novi veleprodajni uvjeti prema kojima operatori međusobno plaćaju promet.
Pa super, pomislit ćete - jedna od rijetkih odmah i svima nam vidljivih koristi pristupanja EU.
No takvo značajno smanjene odnosno buduće ukidanje cijena roaminga ne odnosi se samo na nas kada putujemo u zemlje EEA, već i na strance iz EEA zemalja koji dolaze u Hrvatsku. Kada znamo da stranci godišnje u Hrvatskoj u roamingu ostvare gotovo 300 milijuna minuta, jasno nam je kako je izvoz telekomunikacijskih usluga vrlo ozbiljna gospodarska grana od koje i naše gospodarstvo i država imaju prilične koristi. Međutim od kada smo ušli u EU, zbog reguliranih cijena, stranci za naše telekomunikacijske usluge plaćaju stotine milijuna kuna manje.
OK, reći ćete, ali i mi štedimo kad putujemo. Točno, no stranci u Hrvatskoj utroše puno više milijuna minuta nego što naši građani utroše u roamingu u EU i baš zato turističkim zemljama poput Hrvatske ne odgovara potpuno ukidanje cijena roaminga jer država i operatori gube ozbiljne izvozne prihode od telekomunikacijskih usluga.
Znam, sad ćete promisliti - ma što ovaj priča, pa baš me briga za državu i telekom operatore. I onako nas 'deru' kako stignu, pa nek' imamo i mi barem neke koristi.
Tko će imati korist, a tko štetu?
No, razmislimo malo, je li to baš tako i tko će doista imati korist, a tko štetu? Telekom operatori zaradit će i ovako i onako, oni su društva kapitala i svojim ulagačima moraju donijeti zadovoljavajući prinos na uloženi kapital. Ako ne mogu zaraditi od stranaca, što mislite na kome će zaraditi? Da, da, upravo tako - nemaju od koga nego od nas, hrvatskih korisnika telekomunikacijskih usluga. Zato, iako na prvu tako ne izgleda, cijene telekomunikacijskih usluga već lagano rastu i rast će i u budućnosti. Sve to mudro je zapakirano u nove tarifne modele i umotano u lijepe šarene pakete kako ne bismo shvatili što se događa.
Osim toga, puno je područja u Hrvatskoj koja su izvrsno pokrivena novim generacijama mobilnih mreža velikog kapaciteta samo zbog toga što na tim područjima ljeti boravi puno stranaca na kojima se do sada moglo lijepo zaraditi. Hoće li operatori htjeti stalno modernizirati i nadograđivati skupu infrastrukturu, graditi kapacitete za vršno ljetno opterećenje i sve to plaćati cijele godine ako u par ljetnih mjeseci ne mogu zaraditi na strancima ili će s vremenom na takvim turističkim područjima ostajati sve više 'crnih rupa' bez moderne telekomunikacijske infrastrukture i dostatnih kapaciteta - po principu što smo izgradili, izgradili smo?
Nitko ne može telekom operatore natjerati da ulažu ondje gdje nemaju interesa, a njihov interes za gradnju i modernizaciju mreže na područjima koja žive samo ljeti značajno će opasti s ukidanjem naknada za roaming.
Dakle, operatorima je manje-više svejedno, oni se moraju prilagoditi i to će učinkovito napraviti. Mi ćemo s vremenom imati nešto skuplju i lošiju uslugu nego bismo je mogli imati, posebice u malim turističkim mjestima, a država nešto manje porezne prihode. Naravno, i država će proračunske gubitke u konačnici namiriti od nas, od koga bi drugog.
Kad jednom smrkne, drugom svane
Sad kad razumijemo da mi kao građani i Republika Hrvatska u cijelosti ukidanjem roaminga gubimo, tko je dobitnik? Netko sigurno jest – jer kad jednom smrkne, drugom svane. U ovoj priči dobitnici su države i građani onih zemalja iz kojih se puno više putuje nego što u njih dolaze turisti, takozvane emitivne zemlje poput Njemačke ili Velike Britanije. Njima se smanjio uvoz telekomunikacijskih usluga i, ukupno gledano, ostaje im više novca. Njima više, nama manje.
I za sam kraj - tko je kriv ili zaslužan za ukidanje roaminga? Nisu to niti EU birokrati niti udruge potrošača. Odgovorni su upravo telekomi jer su nas godinama na roamingu neumjereno 'derali k'o ovce' i time izazvali očekivani otpor koji je stvorio potrebu i mogućnost političke kapitalizacije ukidanja roaming naknada.
Đuro Lubura, stručnjak za telekomunikacije
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala