Teorija o asteroidima koji su uništili dinosaure upitna

ISTRAŽIVANJE kratera u blizini meksičkoga poluotoka Yucatana dovelo je u pitanje popularnu teoriju po kojoj je udar asteroida izazvao izumiranje dinosaura, pokazavši da se sudar koji je stvorio krater dogodio mnogo prije.

Dosta je dokaza potvrđivalo ideju da je sudar asteroida ili kometa sa Zemljom prije približno 65 milijuna godina izazvao vulkanske i klimatske promjene koje su možda dovele do "istrebljenja" dinosaura.

Kada je otkriven veliki podvodni krater uz obalu Yucatana činilo se da je pronađen savršen kandidat za potvrdu te teorije. Znanstvenici iz Njemačke, Švicarske, Meksika i SAD-a istražili su krater smješten na dubini od približno 1.500 metara i promjera oko 200 kilometara.

"Početkom devedesetih godina krater Chicxulub blizu Yucatana u Meksiku proglašen je glavnim dokazom za hipotezu da je asteroid uništio dinosaure i uzrokovao masovno izumiranje drugih organizama na prijelazu iz krede u tercijar prije približno 65 milijuna godina", piše u časopisu Proceedings of the National Academy of Science.

No, kako tvrde, jezgra iskopana iz sredine kratera pokazuje da je nastao približno 300.000 godina prije tog razdoblja te da ne može biti uzrokom masovnog izumiranja.

Osim uzoraka jezgre, koji sugeriraju da je krater nastao 300.000 godina prije razdoblja na prijelazu iz krede u tercijar, magnetski dokazi također potvrđuju da je krater stariji nego što se vjerovalo.

Ovo bi otkriće tako moglo potvrditi alternativnu teoriju da su dinosauri i drugi oblici života izumrli u nizu katastrofa koje su promijenile klimu Zemlje, kazala je Gerta Keller sa sveučilišta Pricenton koja je predvodila istraživanje.

Ona ističe kako i drugi krateri potječu iz otprilike istog razdoblja, a ni jedan nije dovoljno velik da bi sam uzrokovao promjene na svjetskoj razini.

No, asteroidi i meteori pogađali su Zemlju otprilike u vrijeme jake vulkanske aktivnosti, atmosferskoga zagrijavanja i velikih izumiranja vrsta.

Na području Dekanske visoravni u Indiji iz unutrašnjosti Zemlje izbila je golema količina otopljene tvari prije približno 65 milijuna godina, a taj je proces mogao uzrokovati izbacivanje velike količine ugljika u atmosferu što je uzrokovalo efekt staklenika, a time i izumiranje mnogih životinjskih i biljnih vrsta.

(Hina) xbis ydgk

Pročitajte više