AMERIKA ima problem sa smrću. Pritom ne mislimo samo na posljednjih godinu i pol, tijekom kojih je smrtnost od covida-19 u Sjedinjenim Američkim Državama nadmašila smrtnost u sličnim bogatim zemljama, poput Kanade, Japana i Francuske. I ne govorimo samo o prošlom desetljeću, tijekom kojeg je predoziranje drogom poraslo u SAD-u, stvarajući društvenu epidemiju onoga što se često naziva "smrt zbog očajanja", za The Atlantic piše Derek Thompson.
Govorimo o prošlih 30 godina. Prije 90-ih godina prosječni očekivani životni vijek u SAD-u nije bio bitno drukčiji nego u Njemačkoj, Velikoj Britaniji ili Francuskoj. No, od 90-ih je američki životni vijek počeo znatno zaostajati za sličnim bogatim europskim zemljama.
Prema novom dokumentu Nacionalnog ureda za ekonomska istraživanja, Amerikanci sada umiru prije svojih europskih vršnjaka, bez obzira na dob. U usporedbi s Europljanima, veća je vjerojatnost da će američka djeca umrijeti prije nego što napune pet godina, češće umiru i američki tinejdžeri, a veća je vjerojatnost da će odrasli Amerikanci umrijeti prije nego što navrše 65 godina. U svakoj životnoj dobi život u SAD-u nosi veći rizik od smrti. Prosječni očekivani životni vijek porastao je iznad 80 godina u gotovo svakoj zapadnoeuropskoj zemlji nakon 2010. godine, uključujući Portugal, Španjolsku, Francusku, Italiju, Njemačku, Veliku Britaniju, Dansku i Švicarsku. Nasuprot tome, u SAD-u prosječni životni vijek nikada nije premašio 79 godina, a sada prolazi kroz povijesni pad.
Zašto?
Zašto je SAD toliko lošiji od drugih razvijenih zemalja u obavljanju najosnovnije civilizacijske funkcije - održavanju ljudi na životu?
"Europa ima bolje životne ishode od SAD-a u svim kategorijama, za bijelce i crnce, u područjima s visokim siromaštvom i područjima s niskim siromaštvom. Važno je da prikupimo te podatke kako bi ljudi mogli postaviti prava pitanja, ali sami nam podaci ne govore koji je uzrok ove razlike u dugovječnosti", rekao je Hannes Schwandt, profesor Sveučilišta Northwestern te jedan od autora spomenutog rada.
Teško je pronaći jednostavno objašnjenje jer postoji toliko razlika između života u SAD-u i Europi. Veća je vjerojatnost da će se Amerikanci međusobno usmrtiti oružjem, velikim dijelom zato što posjeduju više oružja nego stanovnici drugih zemalja. Amerikanci više umiru u prometnim nesrećama, ne zato što je smrtnost po prijeđenom kilometru neobično visoka, već zato što se Amerikanci voze mnogo više nego ljudi u drugim zemljama. Amerikanci također imaju veće stope smrtnosti od zaraznih bolesti i komplikacija u trudnoći. No, kakve to veze ima s oružjem ili putovanjem na posao?
Prikupljajući podatke o životnom vijeku Amerikanaca prema etničkoj pripadnosti i prihodu na razini okruga te uspoređujući ih s europskim zemljama, okrug po okrug, Schwandt i drugi istraživači došli su do tri važna otkrića.
Prvo, stope smrtnosti u Europi iznenađujuće su slične u bogatim i siromašnim zajednicama. Stanovnici najsiromašnijih dijelova Francuske žive otprilike koliko i ljudi u bogatim područjima oko Pariza. "Zdravstvena skrb dojenčadi, djece i mladih distribuirana je unutar europskih zemalja na način koji uključuje čak i najsiromašnija područja", pišu autori rada.
SAD ima veće siromaštvo i nejednakost od bilo koje zemlje OECD-a
No, SAD ima veće siromaštvo i nejednakost od bilo koje zemlje OECD-a, a područje u kojem neka osoba živi određuje vjerojatnost dobi u kojoj će umrijeti. Dojenčad u SAD-u prije će umrijeti u najsiromašnijim okruzima nego u najbogatijim okruzima, a to vrijedi i za crnu i za bijelu djecu. Crni tinejdžeri u najsiromašnijim područjima SAD-a imaju otprilike dvostruko veću vjerojatnost umrijeti prije nego što navrše 20 godina u usporedbi s onima u najbogatijim američkim okruzima. Nasuprot tome, u Europi je stopa smrtnosti tinejdžera u najbogatijim i najsiromašnijim područjima potpuno ista - 12 smrtnih slučajeva na 100.000. U Americi problem nije samo to što je siromaštvo veće nego i to što je učinak siromaštva na dugovječnost veći.
Drugo, bogati Europljani žive duže od bogatih Amerikanaca. "Postoji američko gledište da su egalitarna društva ravnopravnija, ali da je sve to jedan veliki prosjek, dok su najbolji ishodi u SAD-u ujedno najbolji ishodi na svijetu", rekao je Schwandt za The Atlantic.
No, čini se da to jednostavno nije slučaj s dugovječnošću. Bijeli Amerikanci koji žive u najbogatijih pet posto okruga i dalje umiru ranije od Europljana u sličnim područjima s niskim siromaštvom. Životni vijek crnih Amerikanaca bio je još kraći.
Zdravstveni sustav
"To nam otkriva negativnu sliku o cjelokupnom zdravstvenom sustavu SAD-a. Čak i nakon što smo okruge grupirali prema siromaštvu i pogledali najbogatiji deseti percentil, pa čak i najbogatiji peti percentil, još uvijek smo imali jaz u dugovječnosti između Amerikanaca i Europljana", dodao je Schwandt. Čini se da Europljani u izrazito osiromašenim područjima žive dulje od crnaca ili bijelaca u 10 najbogatijih američkih okruga.
Treće, Amerikanci imaju mnogo toga naučiti o iznenađujućoj priči o uspjehu u američkoj dugovječnosti. U tri desetljeća prije pandemije covida-19 prosječni životni vijek crnih Amerikanaca porastao je u bogatim i siromašnim područjima i u svim dobnim skupinama. Kao rezultat toga, razlike u očekivanom trajanju života između bijelaca i crnaca smanjile su se gotovo za polovicu, sa sedam godina na 3.6 godina. "Ovo je doista važna priča koju bismo trebali premjestiti u središte javne rasprave. Što se ovdje dogodilo? I kako nastaviti s ovim poboljšanjem i učiti iz njega?" rekao je Schwandt.
Jedno objašnjenje počinje znanošću i tehnologijom. Istraživači su otkrili da ništa nije imalo veću ulogu u smanjenju smrtnosti od poboljšanja u liječenju kardiovaskularnih bolesti i raka. Novi lijekovi i terapije za povišeni kolesterol, visoki krvni tlak i razne vrste malignih bolesti koje se mogu liječiti produžuju živote milijuna Amerikanaca svih nacionalnosti za godine ili desetljeća.
Politika također igra važnu ulogu. Schwandt ističe ekspanziju Medicaida 90-ih godina, koja je obuhvatila trudnice i djecu, te je vjerojatno poboljšala dostupnost zdravstvene skrbi crncima. On navodi porezne olakšice i druge oblike financijske pomoći, koji su postupno smanjili siromaštvo. Također ukazuje na smanjenje zagađenja zraka.
"Bilo je vjerojatnije da će Afroamerikanci živjeti u zagađenijim područjima nego bijeli Amerikanci", rekao je Schwandt. No, zagađenje zraka opalo je više od 70 posto od 70-ih godina, a većina tog pada dogodila se tijekom 30-godišnjeg razdoblja koje je ovo istraživanje obuhvatilo.
Ostali čimbenici
Drugi čimbenici koji su smanjili razlike u očekivanom životnom vijeku crnaca i bijelaca uključuju povećanje smrtnih slučajeva zbog beznadežnosti, koji nesrazmjerno više pogađaju bijele Amerikance, te pad stope ubojstava, koja nesrazmjerno pogađa crnce. Taj trend potrajao je do 2018. godine, no nedavni porast boja ubojstava, zajedno s nerazmjernim brojem ne-bijelih Amerikanaca koji su umrli od covida-19, vjerojatno će smanjiti životni vijek crnaca.
Unatoč svemu tome, crna djeca u američkim okruzima s visokim siromaštvom imaju tri puta veću vjerojatnost da će umrijeti prije pete godine od bijele djece u okruzima s niskim siromaštvom. No, Schwandt inzistira na tome da je isticanje američkog napretka važno u rješavanju američkog problema sa smrtnošću.
"Spremni smo se više brinuti o lošim vijestima nego o dobrim. Kad se očekivano trajanje života malo poveća, nikoga nije briga. Ali kad se životni vijek smanji, odjednom smo zabrinuti. Mislim da je to tragedija, jer da bismo poboljšali zdravlje i dobrobit našeg stanovništva, a posebno stanovništva u nepovoljnom položaju, moramo posvetiti pozornost pozitivnim postignućima kako bismo iz njih mogli učiti", rekao je Schwandt za The Atlantic.
Daleko smo od potpunog razumijevanja američke smrtnosti. No, ove tri činjenice, superiorni ishodi europskih zemalja s nižim siromaštvom i općim zdravstvenim osiguranjem, jednakost europskog životnog vijeka između bogatih i siromašnih područja i razlike između dugovječnosti crnaca i bijelaca u Americi podudaraju se s većom zaštitom zdravstvenog osiguranja i potrošnje na iskorjenjivanje siromaštva. I svi upućuju na isti zaključak - naši životi i životni vijek više su međusobno povezani nego što mislite.
Desetljećima su se američki političari s desne strane opirali pozivima na preraspodjelu prihoda i opće zdravstveno osiguranje prema teoriji da je nejednakost poštena cijena za slobodu. No, sada znamo da se cijena nejednakosti plaća u preranoj smrti - za Amerikance svih rasa, dobi i razina prihoda, zaključuje Thompson za The Atlantic.