U OČITOVANJU koje je poslao Programskom vijeću HRT-a u povodu njegova skandaloznog gostovanja u emisiji Dobar dan Hrvatska, koju uređuje kontroverzna Karolina Vidović Krišto, glavni tajnik proustaškog Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac i autor knjige “Radni logor Jasenovac” Igor Vukić naveo je, između ostaloga, sljedeće: “Ako postoji problem u vezi s tim gostovanjem, on može biti samo u tome što u programu HTV-a do tada još nije bilo ozbiljne rasprave o logoru u Jasenovcu, a nju smo tek načeli u emisiji Dobar dan, Hrvatska. Stoga bi zaključak ove sjednice trebao biti odavanje priznanja urednicima i voditeljima koji su omogućili da se o tome napokon govori i u programu javne televizije.”
Vukić je još dodao kako su “članovi našeg društva sudjelovali na znanstvenim skupovima, gostovali u emisijama lokalnih i regionalnih TV i radio postaja pa je neobično da to novinari i urednici HTV-a do sada nisu primijetili i primjereno popratili u svojim prilozima ili nas pozvali na sudjelovanje u nekoj razgovornoj emisiji. Za razliku od njih Muzej holokausta u Washingtonu našu je knjigu uvrstio u svoju biblioteku.”
Ta zadnja rečenica na prvi pogled zvuči moćno - Muzej holokausta je u svoju biblioteku uvrstio knjigu Vukićeve proustaške družbe, pa zašto bi onda problem bilo njegovo gostovanje na javnoj televiziji?
Zato smo se obratili Muzeju holokausta iz Washingtona s upitom je li u njihovu biblioteku doista uvrštena Vukićeva knjiga ili neka druga revizionistička izdanja Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, te što uopće znači da je neka knjiga uvrštena u njihovu biblioteku.
"To što je neka knjiga dio naše biblioteke nikako ne znači da mi podržavamo stavove izražene u njoj"
Dobili smo odgovor njihova direktora za komunikacije Andrewa Hollingera, koji nam je poručio sljedeće: “Biblioteka Muzeja holokausta je okupljalište znanstvenika sa svih strana svijeta koji se bave istraživanjem mnogih tema, uključujući i poricanje holokausta i povijesni revizionizam. Da bismo se mogli boriti protiv poricanja holokausta, ključno je da ga razumijemo. To što je neka knjiga, primjerice ona gospodina Vukića, dio naše biblioteke, nikako ne znači da mi podržavamo stavove izražene u njoj. Ona se može koristiti za znanstveno istraživanje, kao i ostalih 113 tisuća naslova na 61 svjetskom jeziku koji su dio kolekcije biblioteke.”
Kada je riječ o istini o Jasenovcu i njihovu stavu o tome što se tamo dogodilo, iz Muzeja holokausta u Washingtonu naglašavaju kako “vrijedno rade da istinu o Jasenovcu učine poznatom” i da surađuju i s hrvatskim i sa srpskim vlastima.
Muzej holokausta NDH naziva "takozvanom"
Uputili su nas na članak o Jasenovcu koji se može naći u njihovoj online enciklopediji, u kojemu piše da su ustaše bile “fanatično nacionalistička, fašistička, separatistička i teroristička organizacija”, dok NDH nazivaju “takozvanom”.
“Nakon što su zgrabile vlast, ustaške vlasti su ustanovile brojne koncentracijske kampove u Hrvatskoj u periodu između 1941. i 1945. Ovi logori su korišteni da se u njima izoliraju i ubiju Židovi, Srbi i Romi, kao i drugi pripadnici nekatoličkih manjina, te hrvatski politički i vjerski protivnici režima. Najveći od tih centara je bio jasenovački kompleks, sastavljen od pet logora na obali Save, oko šezdeset milja južno od Zagreba. Trenutno se procjenjuje da je ustaški režim između 1941. i 1945. u Jasenovcu ubio između 77 i 99 tisuća ljudi”, navodi se u članku o Jasenovcu na online enciklopediji Muzeja holokausta.
“Uvjeti u jasenovačkom logoru su bili zastrašujući. Zatvorenici su dobivali minimalne količine hrane. Skloništa i sanitarni čvor su bili potpuno neprimjereni. Još gore, stražari su okrutno mučili, terorizirali i ubijali zatvorenike kad im se prohtjelo”, piše u online enciklopediji Muzeja holokausta, što je u direktnoj suprotnosti sa suludim tvrdnjama koje je Vukić iznio na HTV-u tvrdeći da se čak Židove u Jasenovcu sklanjalo od nacističkih deportacija i da nije bilo nikakvih strašnih zločina. Podsjeća se da je ustaški režim na teritoriju današnje Hrvatske i BiH tijekom Drugog svjetskog rata ubio između 320 i 340 etničkih Srba koji su živjeli na tom području.
Vukić pozivanjem na Muzej holokausta želi dati legitimitet svojem proustaškom revizionizmu
Dakle, to što se Vukić poziva na uvrštavanje svoje knjige ili onih koje je objavilo njegovo proustaško društvo u biblioteku Muzeja holokausta, loša je manipulacija. Vukić svojim pozivanjem na ovu svjetski uglednu instituciju želi dati legitimitet svom historiografskom diletantizmu i proustaškom revizionizmu. U biblioteci Muzeja holokausta se može naći i, primjerice, Hitlerov “Mein Kampf”, kao i niz drugih antisemitskih knjiga i djela koja poriču holokaust i zločine raznih nacističkih saveznika, što su bile ustaše. Što, naravno, ne znači da Muzej holokausta podržava ili odobrava sadržaj tih knjiga.
Sada je bez ikakve sumnje jasno da je Vukićevo pozivanje na Muzej holokausta manipulativno, no to ujedno svjedoči o njegovim metodama djelovanja, kao i djelovanju udruge čiji je poznati član.
Iz Muzeja holokausta su nas u vezi s Jasenovcem uputili i na online izložbu posvećenu zloglasnom ustaškom logoru smrti, koja adekvatno prikazuje užase ovog logora, kao i na svjedočenja logoraša. Napominju i da nedavno objavljeno treće izdanje Enciklopedije kampova i geta 1933.-1945. “sadrži veliki članak o Jasenovcu”.