Samo šest mjeseci prije nego što je poslao američke snage da uhite venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura, Donald Trump je umjesto njegovog nasilnog svrgavanja zapravo želio sklopiti dogovor. Tijekom srpanjskog sastanka u Ovalnom uredu, Trump je savjetnicima jasno rekao da želi nastaviti pregovore s Madurovim režimom kako bi postigao sporazum koji bi dao prioritet američkim naftnim kompanijama, odlučivši se za diplomaciju s autokratskim vođom, piše The Wall Street Journal.
Ipak, iscrpljen opetovanim i neuspješnim pokušajima da nagovori Madura da odstupi u zamjenu za amnestiju, predsjednik je krajem prosinca donio odluku o vojnoj akciji. Drska noćna operacija, koja je u subotu završila Madurovim pritvaranjem u New Yorku, postala je ogledni primjer snažnije vanjske politike koju je Trump najavio da bi mogao primijeniti i u drugim dijelovima svijeta.
U Trumpovom drugom mandatu, Venezuela je postala neočekivano središte njegovih ključnih prioriteta - masovnih deportacija, borbe protiv trgovine drogom, privlačnosti golemih naftnih i mineralnih rezervi te dugogodišnjeg pritiska senatora Marca Rubija i drugih jastrebova koji su zagovarali svrgavanje brutalnog režima.
"Venezuela je savršena oluja, ona obuhvaća sve što brine Trumpovu administraciju", izjavio je Elliott Abrams, koji se bavio venezuelanskim pitanjima tijekom Trumpovog prvog mandata.
Trumpova fiksacija na resurse zemlje pokrenula je zakulisno nadmetanje među njegovim savjetnicima i naftnim lobistima oko smjera politike prema Venezueli. Predsjednik je jasno dao do znanja da mu je više stalo do dogovora s Caracasom koji bi služio njegovoj agendi "Amerika na prvom mjestu", uključujući suradnju na deportacijama i povoljne naftne sporazume, nego do pritiska za demokratsku tranziciju.
Trump je čak priznao da se državni tajnik Marco Rubio, koji ga je dugo upozoravao da ne vjeruje Maduru, protivio takvom pristupu. No, prema osobama upoznatim s raspravom, Trump je inzistirao: "Radimo to na moj način." Na kraju su Rubio i drugi savjetnici prevladali, uvjerivši predsjednika da je Maduro terorist koji trguje drogom i koji neće dobrovoljno napustiti vlast.
Sa svoje strane, Maduro je Trumpovu kampanju pritiska doživljavao kao blef, tvrde bivši pomoćnici i poslovni ljudi bliski režimu. "Predsjedniče Donald Trump, morate biti oprezni jer Marco Rubio želi okaljati vaše ruke krvlju", poručio je Maduro u rujnu, osuđujući američki pritisak kao pokušaj otimanja resursa zemlje.
Pojavljivao se u videozapisima plešući na blagdanskim događajima i na lošem engleskom poručivao Amerikancima da želi mir uz poruku "ne brinite, budite sretni". Trump je privatno izražavao frustraciju zbog tih snimki, govoreći pomoćnicima kako vjeruje da Maduro nije ozbiljan.
@alarabiya_eng Venezuelan President Nicolas Maduro dances alongside his wife during the opening of the International School for Women’s Leadership in Maracay, Venezuela. The music features a remix of Maduro’s past speeches calling for peace, including lyrics saying “No to a crazy war,” as tensions continue to rise between Venezuela and the US. #Maduro #Venezuela ♬ original sound - Al Arabiya English
Kada se Trump u siječnju prošle godine vratio u Bijelu kuću, smatrao je da je uložio previše vremena i političkog kapitala u neuspješne pokušaje svrgavanja Madura u prvom mandatu. No, pitanje se brzo vratilo na stol. Za trnovita međunarodna pitanja zadužio je jednog od svojih najpovjerljivijih pomoćnika, Richarda Grenella. Upute su bile jasne: osigurati oslobađanje američkih talaca, stvoriti prilike za američke naftne kompanije i uvjeriti Madura da ponovno prihvati zrakoplove s venezuelanskim migrantima koje je Trumpova administracija željela deportirati.
Samo 11 dana nakon početka Trumpovog mandata, Grenell je odletio u Caracas i vratio se sa šest Amerikanaca, a letovi za deportaciju ponovno su pokrenuti. Do kraja prosinca, više od 13.600 Venezuelanaca vraćeno je u zemlju.
Dok je diplomacija trajala, energetske tvrtke snažno su lobirale za ublažavanje sankcija. Tvrdili su da sankcije isključuju Amerikance iz unosnih poslova i istovremeno jačaju kineski utjecaj u regiji. U srpnju je Chevron ponovno dobio dozvolu za crpljenje nafte u Venezueli. U svibnju su SAD ponudile Maduru dogovor da napusti zemlju i ode u egzil u zamjenu za amnestiju od optužbi za trgovinu drogom. Maduro je tu ponudu, kao i one koje su uslijedile, odbio.
Neki visoki dužnosnici, uključujući Rubija, podsjetili su Trumpa da su američki tužitelji optužili Madura da vodi narko-kartel, što je odjeknulo kod predsjednika. U kolovozu su SAD udvostručile nagradu za uhićenje Madura na 50 milijuna dolara. "Pod vodstvom predsjednika Trumpa, Maduro neće izbjeći pravdu", izjavila je državna odvjetnica Pam Bondi.
Za razliku od prvog mandata, ovog puta Pentagon se brzo pokrenuo. U rujnu je pokrenuta vojna kampanja bombardiranja navodnih plovila za krijumčarenje droge, a uz obalu Venezuele nagomilane su goleme vojne snage.
Do kraja ljeta, visoki dužnosnici počeli su razrađivati opcije za Madurovo uklanjanje. Rubio, direktor CIA-e John Ratcliffe i drugi počeli su se redovito sastajati. Američko obavještajno osoblje, uz pomoć doušnika iz Madurovog unutarnjeg kruga, počelo ga je pomno pratiti, a specijalne snage uvježbavale su operaciju izvlačenja na replici njegovog kompleksa.
U listopadu je Trump javno ovlastio CIA-u za provođenje tajnih operacija u Venezueli. Nekoliko tjedana kasnije, sredinom studenog, dvojica vođa razgovarala su telefonom. Trump je rekao Maduru da će, ako ne ode dobrovoljno, SAD razmotriti upotrebu sile.
Posljednji pokušaj da se Maduru omogući dobrovoljni odlazak u egzil dogodio se 23. prosinca. Odbio je. Nekoliko dana kasnije, umjesto života u egzilu, helikopter je njega i njegovu suprugu iz Caracasa prevezao u američki pritvor.
"Pružene su mu višestruke vrlo, vrlo, vrlo velikodušne ponude, a on je umjesto toga odlučio ponašati se kao divljak, odlučio se igrati", rekao je Rubio novinarima u subotu. "A rezultat je ono što smo vidjeli večeras."