Predsjednik Donald Trump na gotovo svakodnevnim brifinzima s najvišim vojnim dužnosnicima u Bijeloj kući razmatra opcije koje uključuju i slanje američkih kopnenih snaga u Iran. Odluka o tome hoće li poduzeti taj korak možda je i najteža s kojom se suočio od početka američkih napada 28. veljače, a mogla bi odrediti ne samo ishod rata nego i njegov politički opstanak, piše CNN.
Za mnoge Trumpove saveznike u Washingtonu, slanje tisuća američkih vojnika na Bliski istok značilo bi kraj njihove javne potpore ratu i vjerojatno bi ugrozilo planove administracije da osigura stotine milijardi dolara dodatnih sredstava. No, za samog Trumpa, potpuno ostvarenje ratnih ciljeva moglo bi zahtijevati upravo takav, povijesni potez, koji on, iako ga nije isključio, pokušava umanjiti.
"Nikamo ne šaljem vojsku", rekao je Trump u četvrtak u Ovalnom uredu. "A i da šaljem, sigurno vam to ne bih rekao."
Dok rat u Iranu ulazi u četvrti tjedan, raste pritisak da se definira kako će sukob završiti. Gospodarske posljedice, ponajviše zbog iranske blokade Hormuškog tjesnaca, navele su mnoge republikance da potaknu Trumpa na pronalazak izlazne strategije, posebno s obzirom na teške izbore koji ih čekaju u studenom. Kako bi taj izlaz trebao izgledati, još je nepoznato.
Sam Trump je u petak navečer priznao da postoje sumnje u završnicu rata, rekavši da će uskoro "razmotriti smirivanje", iako su u isto vrijeme nove jedinice marinaca bile na putu prema regiji. Prema rokovima koje su on i njegovi savjetnici javno iznosili, četvrti tjedan sukoba, koji se navršava sljedeće subote, otvara prostor za planirani završetak kampanje.
Trump je misiju proglasio uspješnom i "ispred roka", no tjedan dana uoči tog cilja, ključni ciljevi rata još nisu ostvareni, a cijena u novcu i životima raste.
Jedan od problema je i sve veće razilaženje između američkih i izraelskih ciljeva. U Izraelu su svjesni da je Trumpov politički vremenski okvir znatno kraći od onoga koji premijer Benjamin Netanyahu ima za okončanje sukoba.
"Nema sumnje da je njegov politički sat kraći i da brže otkucava od našeg", rekao je jedan izraelski dužnosnik za CNN. "Onog trenutka kad odluči stati, stat će, reći će 'Pobijedili smo' i to će biti kraj." Dodao je da se izraelski sustav priprema za mogućnost da bi se "sve moglo završiti u trenu".
Trump je u petak za CNN izjavio kako vjeruje da će Izrael biti spreman završiti rat kad i on. "Mislim da da", rekao je. "Želimo više-manje iste stvari. Obojica želimo pobjedu. I to smo i dobili."
No, dok se Washington usredotočio na vojne ciljeve, Netanyahuovi se čine znatno širima, dok Izrael atentatima uklanja sve duži popis iranskih vojnih i političkih vođa. Direktorica Nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabbard priznala je u svjedočenju pred Kongresom da su ciljevi američke i izraelske vlade "različiti".
"Kroz operacije vidimo da se izraelska vlada usredotočila na onesposobljavanje iranskog vodstva", rekla je Gabbard.
Dok razmatra vojne opcije, Trump redovito razgovara i s republikanskim saveznicima koji ga potiču na drugačiji pristup: proglasiti pobjedu i krenuti dalje. Neki istaknuti republikanci sugerirali su mu da rat može prikazati kao uspjeh nakon što vojska ostvari ciljeve koje je iznio načelnik Združenog stožera, general Dan Caine: uništenje iranske mornarice, raketnih sposobnosti i industrijske baze.
Iako takav scenarij ne bi u potpunosti neutralizirao prijetnje povezane s iranskim nuklearnim ambicijama, neki Trumpovi saveznici vjeruju da je alternativa - eskalacija sukoba i slanje kopnenih snaga - recept za katastrofu. Mnogi republikanci upozoravaju da bi slanje kopnenih snaga bilo prelazak crvene linije.
"Cijelo vrijeme su nas uvjeravali da nećemo doći u situaciju da imamo značajan broj vojnika na terenu", rekao je zastupnik Jeff Van Drew, republikanac koji često razgovara s Trumpom. "Predsjednik nas je uvjerio da se to neće dogoditi. I ja mu, naravno, vjerujem na riječ. Ali ne želimo beskonačne ratove."
Iz Bijele kuće poručuju da se sve opcije razmatraju. "Posao Pentagona je da se pripremi kako bi vrhovnom zapovjedniku pružio maksimalan broj opcija", rekla je glasnogovornica Karoline Leavitt. "To ne znači da je predsjednik donio odluku, a kao što je jučer rekao, on trenutno ne planira slati kopnene snage nikamo."
SAD i Izrael postigli su značajan uspjeh u uništavanju iranskih arsenala projektila i bespilotnih letjelica te su potopili veći dio mornarice. Ministar obrane Pete Hegseth izjavio je da je pogođeno više od 7000 ciljeva u Iranu.
Međutim, glavni cilj koji Trump najčešće navodi kao razlog za rat još nije ostvaren: uništenje iranske sposobnosti za izradu nuklearnog oružja. Visoko obogaćeno nuklearno gorivo ostaje zakopano duboko pod zemljom, a iransko znanje je netaknuto.
"Temeljna prednost Irana je što znanje ne možete uništiti bombardiranjem", rekao je jedan europski diplomat. "Imaju mnogo vrlo pametnih znanstvenika koje je vlada desetljećima plaćala da se bave isključivo nuklearnim pitanjem. Postoji baza znanja koju ne možete ukloniti bombarderima B-2."
Unatoč Trumpovim izjavama, postoje znakovi da se administracija priprema za sve scenarije. Tisuće dodatnih američkih marinaca i mornara kreću prema Bliskom istoku. Dužnosnici privatno razmatraju nekoliko operacija.
Jedna od njih je zauzimanje iranskog otoka Harg, ključne točke preko koje Iran izvozi oko 90% svoje sirove nafte. U administraciji vjeruju da bi to "potpuno bankrotiralo" iransku Revolucionarnu gardu i možda dovelo do brzog kraja rata, no za takav potez bio bi potreban značajan broj kopnenih snaga.
Još rizičnija operacija bila bi zapljena iranskog obogaćenog urana. Vjeruje se da se spremnici s uranom nalaze ispod ruševina nuklearnih postrojenja koja su SAD bombardirale prošlog lipnja. Svaka misija izvlačenja tog materijala bila bi izuzetno opasna i riskirala bi radioaktivnu kontaminaciju.
Sve je veća zabrinutost među američkim saveznicima da će, bez obzira na ishod, ovaj rat samo potaknuti budući iranski režim da što brže razvije nuklearno oružje kao sredstvo odvraćanja. Čak i ako američke snage uspiju ukloniti postojeće zalihe obogaćenog urana, znanje za razvoj budućeg programa ostat će u Iranu.
Direktor CIA-e John Ratcliffe svjedočio je pred Kongresom da Iran danas ima istu količinu obogaćenog urana kao i prije početka napada. U pripremljenim primjedbama, koje su kasnije izostavljene iz usmenog izlaganja, direktorica nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabbard navela je da Iran nakon američkih napada nije pokušao obnoviti operacije obogaćivanja urana, što umanjuje tezu o neposrednoj nuklearnoj prijetnji prije početka sukoba.
Zabrinutost saveznika sažeo je jedan regionalni diplomat. "Nakon svega ovoga, zašto se ne bi brzo okrenuli nuklearnoj bombi? To je bila briga koju smo imali i prije nego što su SAD pokrenule ovaj rat."