AMERIČKI predsjednik Donald Trump održao je govor u Kongresu. Govorio je puna dva sata. Taj govor je Trumpovo prvo veliko obraćanje od njegovog povratka u Bijelu kuću.
Trump je tijekom govora u Kongresu poslao poruku stanovnicima Grenlanda. "Večeras imam poruku za nevjerojatne ljude Grenlanda: snažno podržavamo vaše pravo da sami odlučujete o svojoj budućnosti", rekao je Trump. "Ako odlučite, dobrodošli ste u Sjedinjene Američke Države", dodao je.
Poručio je da SAD treba Grenland zbog "nacionalne i međunarodne sigurnosti. Mislim da ćemo ga dobiti. Na ovaj ili onaj način, dobit ćemo ga", rekao je Trump. Na te riječi s republikanske strane dvorane čuo se nervozan smijeh.
Trump sve glasnije govori da će Grenland, autonomni teritorij u sklopu Danske, biti američki. Sve je počelo još nakon što je pobijedio na izborima u studenome 2024. Tada je Trump izrazio želju za kupnjom Grenlanda. O tome je prvi put govorio još 2019.
Grenland je već dugo vremena u središtu pozornosti velikih sila zbog svog strateškog položaja u Arktiku i bogatstva prirodnih resursa. Otapanje leda u regiji dodatno je povećalo njegov značaj, otvarajući nove pomorske rute i pristup bogatim mineralnim resursima, uključujući rijetke zemlje koje su ključne za moderne tehnologije poput baterija i obnovljivih izvora energije.
Prema podacima Arctic Councila, brodarstvo preko arktičkih ruta poraslo je za 37% između 2013. i 2023. godine, što regiju čini privlačnom za trgovinu i investicije. Kina je već 2018. najavila svoj plan za stvaranje "Polarnog puta svile", povezujući Europu i Aziju kroz Arktički ocean, dok je Rusija nastavila modernizaciju svojih vojnih baza u regiji.
Strateški značaj Grenlanda za SAD leži u njegovoj ulozi u sustavu za rano upozorenje na balističke projektile. Brent Sadler, viši istraživač na Heritage Foundationu, naglašava kako Grenland igra ključnu ulogu u američkoj nacionalnoj sigurnosti zbog geografskog položaja i mogućnosti praćenja potencijalnih prijetnji iz zraka.
Povećanje kineskog utjecaja u Arktiku također je zabrinulo Washington. Kina je znatno povećala svoj arsenal interkontinentalnih balističkih projektila (ICBM), što dodatno povećava važnost Grenlanda kao strateške točke za američku obranu.
Pored SAD-a, Kina i Rusija također nastoje povećati svoj utjecaj u Arktiku. U 2018. kineska državna kompanija dala je ponudu od približno 550 milijuna dolara za izgradnju dviju zračnih luka na Grenlandu, no ponuda je kasnije povučena zbog političkog pritiska. S druge strane, Rusija od 2015. godine obnavlja svoje vojne baze diljem Arktika, uključujući Nagurskoye, smještenu samo oko 950 km od sjeverne obale Grenlanda.