Posebni američki izaslanik za Grenland, arktički otok za kojim predsjednik Donald Trump pokazuje interes, izjavio je za AFP da Washington mora ponovno ojačati svoju prisutnost na tom autonomnom teritoriju Danske.
Tijekom vrhunca Hladnog rata SAD je imao 17 vojnih objekata na Grenlandu, no postupno ih je zatvorio te danas ima samo jednu bazu, Pituffik na sjeveru otoka. Trump je više puta tvrdio da SAD mora preuzeti kontrolu nad Grenlandom zbog nacionalne sigurnosti, navodeći da bi u suprotnom otok mogao pasti pod utjecaj Kine ili Rusije.
Grenland se nalazi na najkraćoj ruti za projektile između Rusije i SAD-a. Također se vjeruje da raspolaže neiskorištenim rijetkim zemnim mineralima te bi mogao postati ključan strateški resurs kako se polarni led topi i otvaraju nove pomorske rute.
"Mislim da je vrijeme da SAD ponovno uspostavi svoju prisutnost na Grenlandu. Mislim da vidite kako predsjednik govori o jačanju nacionalne sigurnosti i ponovnom aktiviranju određenih baza na Grenlandu", rekao je američki izaslanik Jeff Landry za AFP na kraju svojeg prvog posjeta otoku otkako je imenovan u prosincu 2024.
Trump odustao od prijetnji o zauzimanju Grenlanda
"Grenland treba SAD", dodao je. Sjedinjene Države žele otvoriti tri nove baze na jugu teritorija, prema nedavnim medijskim izvješćima. Obrambeni sporazum iz 1951., ažuriran 2004. godine, već dopušta Washingtonu povećanje vojnih snaga i infrastrukture na otoku, pod uvjetom da o tome unaprijed obavijesti Dansku i Grenland.
Trump je u siječnju odustao od prijetnji o preuzimanju Grenlanda, a potom je uspostavljena zajednička radna skupina SAD-a, Danske i Grenlanda koja bi trebala razmotriti njegove zabrinutosti.
"Iako je želja gospodina predsjednika da osigura kontrolu nad Grenlandom potpuno neprihvatljiva, obvezni smo pronaći rješenje", rekao je grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen novinarima na marginama gospodarskog foruma na Grenlandu.
Američki izaslanik Landry, koji je ujedno i republikanski guverner Louisiane, stigao je u glavni grad Nuuk u nedjelju. Nije bio službeno pozvan, a njegov dolazak izazvao je kontroverze na otoku. Grenlandski i danski dužnosnici više su puta poručili da samo Grenland može odlučivati o svojoj budućnosti.
Ankete: Većina stanovnika Grenlanda želi neovisnost od Danske
Landry se u ponedjeljak sastao s Nielsenom i grenlandskim ministrom vanjskih poslova Mutéom Egedom. Nielsen je rekao da su razgovori bili "konstruktivni", ali je dodao kako "nema naznaka da se bilo što promijenilo" u američkom stavu.
U intervjuu za grenlandski dnevni list Sermitsiaq objavljenom jučer, Landry je dodatno potaknuo rasprave o neovisnosti Grenlanda.
Iako ankete pokazuju da je većina stanovnika Grenlanda za neovisnost od Danske u budućnosti, vlada trenutačno nema konkretne planove za to, budući da su brojna pitanja i dalje neriješena, ponajprije ona vezana uz gospodarstvo, koje uvelike ovisi o Danskoj.
"Mislim da postoje nevjerojatne prilike koje zapravo mogu odvesti Grenlanđane od ovisnosti prema neovisnosti. Mislim da bi predsjednik Sjedinjenih Država volio vidjeti da zemlja postane gospodarski neovisna. I mislim da je to ovdje moguće", rekao je Landry u intervjuu.
Na put poveo američkog liječnika
Dodatnu kontroverzu izazvalo je i to što je Landry na put poveo američkog liječnika, koji je za dansku televiziju TV2 izjavio da je došao "procijeniti medicinske potrebe" na Grenlandu. Danska i Grenland su u veljači odbacili Trumpovu ponudu da pošalje brod-bolnicu "kako bi se pobrinuo za mnoge bolesne ljude koji ondje nisu adekvatno zbrinuti".
Grenlandska ministrica zdravstva Anna Wangenheim kritizirala je prisutnost američkog liječnika. "Grenlanđani nisu pokusni kunići u geopolitičkom projektu", kazala je.