Projekt novog predsjedničkog zrakoplova Air Force One, koji Boeing razvija uz velike gubitke, suočava se s novim kašnjenjima i dodatnim troškovima. Tvrtka je potvrdila da ulaže znatne napore kako bi isporučila prvi od dva zrakoplova, no to će se dogoditi četiri godine kasnije i uz trošak koji je za milijarde dolara veći od prvotno dogovorenog. Zbog povećanja resursa za proizvodnju i certifikaciju, Boeing je u prošlom kvartalu zabilježio dodatni trošak od 280 milijuna dolara, piše CNN.
Ukupni gubici premašili tri milijarde dolara
Izvršni direktor Kelly Ortberg u utorak je u internom dopisu obavijestio zaposlenike da tvrtka usmjerava "značajne resurse" kako bi se temeljito modificirani mlažnjaci 747-8 isporučili do 2028. godine. S najnovijim povećanjem troškova, ukupna prekoračenja u ovom programu sada su dosegnula više od 3,1 milijardu dolara, a taj iznos Boeing je pristao pokriti samostalno.
Ugovor sklopljen s Trumpom
Predsjednik Donald Trump pokazao je poseban interes za nove zrakoplove. On je 2018. godine s tadašnjim izvršnim direktorom Boeinga Daveom Calhounom dogovorio ugovor kojim su troškovi za američke porezne obveznike ograničeni na 3,9 milijardi dolara. Ugovor je u međuvremenu izmijenjen, a cijena je porasla na otprilike 4,5 milijardi dolara kako bi se pokrili troškovi rezervnih dijelova i drugih stavki. Tijekom proteklih šest godina pokazalo se da je projekt znatno skuplji nego što je Boeing predvidio. Tvrtka kao razloge navodi promjene u inženjerskom dizajnu ožičenja i konstrukcije, kašnjenja u rasporedu, probleme s ključnim dobavljačem te smanjenu učinkovitost uzrokovanu pandemijom. Gubici su se gomilali iz godine u godinu: 168 milijuna dolara 2020., 318 milijuna 2021., 1,45 milijardi 2022., 482 milijuna 2023., 379 milijuna 2024. te 60 milijuna dolara prošle godine.
Privremeno rješenje i sigurnosni rizici
Zbog dugog čekanja, Trump je prošle godine prihvatio zrakoplov 747 koji je donirao Katar, a koji je američka vojska opremila dodatnim sigurnosnim značajkama kako bi služio kao Air Force One. Iako je počeo letjeti tim zrakoplovom, Trump je priznao da donirani avion nema sigurnosnu razinu postojećih i budućih naručenih modela. Početkom ovog mjeseca katarskim je zrakoplovom otputovao na samit NATO-a u Tursku, ali se iz sigurnosnih razloga vratio starijim modelom Air Force One.
Poslovni potez koji se nije trebao dogoditi
Postojeći predsjednički zrakoplovi u službi su od 1990. godine i prva ih je koristila administracija Georgea H. W. Busha. Njihovo održavanje i letovi postali su toliko skupi da je vlada još 2015. odlučila da ih treba zamijeniti. Trump se osobno uključio u pregovore i prije svog prvog mandata, a u prosincu 2016. zaprijetio je otkazivanjem narudžbe zbog visokih troškova. Bivši izvršni direktor Calhoun je 2022. pregovore s Trumpom nazvao "jedinstvenima", ali je dodao da je ugovor bio rizičan i da ga Boeing "nije trebao prihvatiti".
Širi financijski problemi tvrtke
Veliki gubici na projektu Air Force One poklapaju se s drugim ozbiljnim financijskim problemima Boeinga. U vrijeme novih pregovora o ugovoru, tvrtka je radila na povratku programa 737 Max nakon dvije fatalne nesreće zbog kojih je cijela flota bila prizemljena 20 mjeseci. U siječnju 2024. kvar na vratima Boeinga 737 Max izazvao je nova odgađanja proizvodnje, stroži nadzor regulatora i nove financijske gubitke. Boeing je u utorak izvijestio o gubitku od 428 milijuna dolara u drugom kvartalu, nakon gubitka od 7 milijuna u prvom. Iako je kvartalni gubitak manji nego u istom razdoblju 2025., tvrtka i dalje posluje s minusom.