TURSKA u nedjelju izlazi na izbore. Mogli bi to biti prilično tijesni izbori. Aktualni predsjednik Recep Tayyip Erdogan glavni je favorit, no njegova prednost prilično se smanjila posljednjih dana.
Na svakom skupu gdje se pojavi, Erdogan priča jedno te isto. Priča o staroj Turskoj, zemlji u kojoj su ulice bile pune smeća. Zatim priča o novoj Turskoj, zemlji u kojoj on vlada. Zemlja je to, priča Erdogan, u kojoj se grade nove ceste, bolnice, aerodromi...
Na njegovim skupovima, primjećuje CNN u svojoj analizi sutrašnjih izbora, uvijek je naglasak na masovnosti. Tu su veliki ekrani, stotine, tisuće zastava i na tisuće njegovih glasnih pristaša.
A da ta taktika pali dokaz su izbori. On i njegova Stranka pravde i razvoja (AKP) u zadnjih 16 godina bilježe 12 izbornih pobjeda. To je Erdogana učinilo najdugovječnijim liderom od osnutka moderne republike 1923. godine. Dulje od njega su vladali samo neki osmanski sultani, a i sam Erdogan se često ponaša kao sultan u čijim je rukama neograničena vlast.
No ta vlast je sada ugrožena. Veliki Erdoganovi skupovi ostali su u sjeni skupa koji je u Izmiru u srijedu organizirao Muharrem Ince, Erdoganov glavni protukandidat.
Erdogan ima ozbiljnog protivnika
Stotine tisuća Inceovih pristaša zastavama su zacrvenile ulice Izmira, povijesnog turskog grada na obali Egejskog mora. Ovaj bivši srednjoškolski profesor i kandidat Republikanske narodne stranke obećao je prekinuti nepotističku vladavinu Erdogana i njegove vlade, kako ju je nazvao.
"Erdogan je umoran i arogantan", rekao je.
"S jedne strane imate umornog čovjeka. S druge, imate svježu krv", kaže Ince.
Otkad je došao na vlast, Erdogan je skupljao moć. Nemilosrdno je gušio antivladine prosvjede i zatvarao novinare. Nakon neuspjelog puča prije dvije godine čistkama je očistio državni aparat. Lani je tijesno prošao njegov referendum kojim se predsjedniku, dakle pobjedniku sutrašnjih izbora, daju praktički diktatorske ovlasti.
No to bi mu se možda moglo obiti o glavu.
Ankete u Turskoj su prilično nepouzdane. One mu i dalje daju prednost, neke kažu da bi mogao skupiti pedeset posto podrške. To bi značilo da drugog kruga, zakazanog za 8. srpnja, neće biti. Upravo bi drugi krug mogao biti jako opasan po Erdogana jer bi se lako moglo dogoditi da se opozicija ujedini te da se na izbore izlazi referendumski, za ili protiv Erdogana.
Upravo je gore spomenuti Ince glavna prijetnja Erdoganu. On je okupio lijevi centar oko svoje stranke CHP. Ince je, za razliku od ranijih kandidata njegove stranke, karizmatičan čovjek.
"Već vidimo rezultate u smislu da uopće postoji utrka između Incea i Erdogana. To se prije nije događalo, Erdogan je lako pobjeđivao", kaže Asli Aydintasbas iz Europskog vijeća za vanjske poslove.
Ince nije nepoznato ime u Turskoj. 54-godišnjak je zastupnik u parlamentu već 16 godina. Inceu je uspjelo da okupi puno veći broj pristaša od broja ljudi iz gornje srednje klase, a što je do sada bilo glasačko tijelo njegove stranke.
"Prijašnji vođe stranke bili su birokrati. Ince, sa svojim seoskim korijenima, sa svojim ocem koji je vozač kamiona i majkom koja nosi burku, različit je od svojih prethodnika", kaže Behlul Ozkan, politolog sa sveučilišta Marmara. Osim konzervativnim muslimanima, kojima se približio zbog svoje majke i sestre koje nose burke, Ince su uspio približiti i Kurdima.
No najviše se uhvatio ekonomske krize koja trese Tursku. Tu na svakom koraku napada Erdogana.
"Erdogane, ljudi kuhaju kamenje umjesto hrane, kuhaju svoje brige umjesto hrane. Pogledaj cijenu krumpira, luka. Nema kruha", vikao je Ince na skupu u Antalyi.
"Dođi na debatu. Pričajmo o borbi za preživljavanje, plaćanju stanarine ili slanju djece u školu", rekao je.
Erdogan se, s druge strane, prema krizi postavio prilično bahato. U jednom momentu osvrnuo se na rast cijene hladnjaka.
"Ako postoji hladnjak u svakoj kući, onda smo zasigurno na određenoj razini blagostanja", poručio je turski čelnik na kritike da su mnogima hladnjaci prazni.
Erdoganove izjave pokrenule val memova
Erdoganove izjave pokrenule su val memova na društvenim mrežama, uključujući onaj koji Turke iz prederdoganova doba prikazuje kao špiljske ljude.
Turska ekonomija je u prvom kvartalu 2018. narasla za 7,4 posto. No visoka inflacija od 12,15 posto i gotovo 20 posto pada vrijednosti lire od početka godine otežavaju život običnim Turcima.
Cijena prehrambenih proizvoda u svibnju bila je 11 posto veća nego godinu prije, stoji u podacima državnog statističkog ureda TurkStat.
Cijene mesa, krumpira, luka i kruha - esencijalnih potrepština u turskim kućanstvima - narasle su od početka mjeseca ramazana u svibnju, pišu novine Haberturk.
"Očekuju da platimo stanarinu, račune i nahranimo obitelj s minimalnom plaćom od 1600 lira (oko 2150 kuna). U džepu ne ostaje ništa za kupovinu za Bajram", rekao je računovođa Erdem na istoj tržnici kao i Tatar.
Ekonomija bi mogla postati još gora
Erdogan je u konzervativnom Uskudaru, gdje ima kuću i izlazi na biralište, izgubio na prošlogodišnjem referendumu o proširenju njegovih ovlasti. Poražen je i u tri velika grada. Mnogi smatraju kako mu je to bila poruka da smanji svoje apetite.
"Ekonomija bi mogla postati još gora ako će se Erdogan i dalje boriti protiv tržišta i ignorirati narod", istaknuo je jedan burzovni mešetar koji je htio ostati anoniman.
Erdoganova popularnost pratila je veliki ekonomski rast u prvom desetljeću njegove vladavine. Turska je uspjela nadići svjetsku recesiju 2008. i imala je jeftine kredite, kao i mnoge druge države u razvoju.
No nakon što je američka središnja banka podigla kamatne stope, države poput Turske postale su manje atraktivne stranim investitorima.
"Trenutna nestabilnost tržišta koju pojačavaju izostanak reformi i politički rizici učinili su Tursku još ranjivijom vanjskim šokovima", naglasio je ekonomist QNB Finansbanka Deniz Cicek.
Strane investicije u Turskoj su prošle godine iznosile 10,8 milijardi dolara, što je najmanja razina u posljednjih sedam godina, pokazuju podaci ministarstva gospodarstva.
Erdoganovi planovi o akumulaciji dodatne moći, čak i nad središnjom bankom, mogli bi dodatno pogoršati situaciju.
Turski predsjednik protivi se višim kamatnim stopama, tvrdeći da one uzrokuju inflaciju, iako tradicionalna ekonomska teorija tvrdi suprotno.
"Neizvjesnost izbora i korporativni devizni dug dva su ključna rizika", smatra Cicek i dodaje kako središnja banka mora uvjeriti investitore da je neovisna.
Teški uvjeti i za male i za velike tvrtke
Slaba lira šteti i malim i velikim tvrtkama.
Neke od najvećih turskih kompanija, poput prehrambenog diva Yildiza, Otasa, većinskog vlasnika Turk Telekoma, te Dogus Holdinga, moraju restrukturirati svoj dug koji iznosi više od 17 milijardi dolara, stoji u priopćenjima tih tvrtki.
"Samo ubijamo vrijeme. Nema kupaca od jutra, a situacija se ne poboljšava", ističe Remzi, trgovac zlatom na povijesnom istanbulskom Velikom bazaru.
Erdoganov poziv građanima da stave svoje štednje u banke nije urodio plodom, otkrio je prodavač.
"Nitko ne mijenja zlato ili strane valute za lire. A ja svoju stanarinu na kraju mjeseca moram platiti dolarima", dodao je razočarani Remzi.
Narodni savez: AKP, MHP, BBP
Kandidati na izborima su dobro poznati, ali njihovi savezi su novi. Nakon promjene izbornog zakona u ožujku, prvi put u turskoj povijesti političkim strankama dopuštene su predizborne koalicije.
Vladajuća stranka predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, Stranka pravde i razvoja (AKP), udružila se s krajnje desnom Strankom nacionalnog pokreta (MHP) i s još jednim krajnje nacionalističkim pokretom, Strankom velikog zajedništva (BBP).
Erdogan je njihov zajednički predsjednički kandidat.
Ključna obećanja:
- Jačanje vlade i parlamenta u potpuno predsjedničkom sustavu.
- Zadržavanje izvanrednog stanja sve dok se mir i nacionalna sigurnost "potpuno ne obnove".
- Ubrzanje pristupa Europskoj uniji i rad na političkoj tranziciji u susjednoj Siriji.
- Prevladavanje problema sa Sjedinjenim Državama, dodatno razvijanje odnosa s Rusijom, posebno energetskih.
- Pretvaranje Turske u jedno od deset najjačih gospodarstava svijeta.
- Ustanovljenje mehanizama za sprečavanje potresa na valutnom tržištu.
- Stvaranje sveobuhvatne genske baze podataka za borbu protiv bolesti.
Nacionalni savez: CHP, Iyi, Saadet, DP
Oporbeni savez sastavljen je od sekularne Republikanske narodne stranke (CHP), stranke desnog centra Iyi (Dobro), islamističke stranke Saadet i konzervativne Demokratske stranke (DP).
Tri najveće stranke u tom bloku imat će u prvom krugu izbora svoje predsjedničke kandidate: Muharrema Incea (CHP), Meral Aksener (Iyi) i Temela Karamollaoglua (Saadet).
Ključna obećanja:
- Ukidanje izvanrednog stanja.
- Nestranački predsjednik države, ukidanje vladavine jednog čovjeka.
- Obnova odnosa s EU-om, uspostava Bliskoistočne mirovne skupine za suradnju koju bi činile Turska, Iran, Irak i Sirija.
- Završetak vojne misije u Siriji i traženje rješenja diplomatskim sredstvima.
- Pronalazak mirnog rješenja kurdskog pitanja.
- Jačanje slobode medije, slobode govora, obnova liberalnog sekularizma, jačanje prava manjina.
- Smanjenje izbornog praga s postojećih deset na pet posto.
- Borba protiv korupcije, reforma obrazovnog sustava.
Narodna demokratska stranka (HDP)
Prokurdski HDP isključen je iz dvaju glavnih saveza. Njegov predsjednički kandidat Salahaddin Demirtas kampanju vodi iz zatvora, gdje se pod optužbom za terorizam nalazi od studenoga 2016.
Ključna obećanja:
- Povratak na parlamentarni sustav.
- Ukidanje izvanrednog stanja.
- Potpuno ukidanje izbornog praga.
- Studiji na kurdskom jeziku.
- Obnova odnosa s Armenijom.
- Jednaka prava LGBT osobama.
- Ukidanje svih ograničenja na internetu i društvenim mrežama.