U Afganistanu prodaju djecu kako bi preživjeli

Foto: EPA

ZBOG nezapamćene suše u Afganistanu, neke su obitelji prisiljene prodavati vlastitu djecu kako bi ostali članovi domaćinstva preživjeli. Novinari CNN-a razgovarali su s nekoliko obitelji nedaleko od grada Herata na zapadu Afganistana, koje su zbog rekordno duge suše morali napustiti svoje domove.

Prema podacima Ujedinjenih naroda (UN), tijekom 2018. godine više je Afganistanaca pošlo u izbjeglištvo zbog suše, nego zbog nasilja i nemira u njihovoj zemlji. UN procjenjuje da se više od 275.000 ljudi moralo iseliti zbog suše. Njih 84.000 stiglo je u grad Herat, a još 182.000 u obližnju pokrajinu Badghis.

Četiri godine bez prave kiše

Četverogodišnje razdoblje bez pravih kiša uništilo je poljoprivredu na ovom području. Čak je i berba opijuma, koji je mnogim Afganistancima glavni ili jedini izvor prihoda, ove godine podbacila za trećinu u odnosu na prošlogodišnji rekordni prinos. Zbog ekstremnih vremenskih nepogoda raste zabrinutost da će klimatske promjene imati izrazito negativan učinak na najranjiviju zemlju svijeta, koja se nakon desetljeća ratova našla u situaciji da su njeno gospodarstvo i društvo gotovo uništeni.

U izbjegličkom kampu blizu Herata, CNN-ova novinarska ekipa upoznala je Mamareen, koja je u ratu izgubila muža, zbog suše otišla iz svog doma, a kako bi nahranila svoju ostalu djecu, sad je ostala i bez kćeri. U nama neshvatljivoj realnosti šatorskog izbjegličkog naselja, šestogodišnja Akila postala je vlasništvo druge obitelji. Mamareen je za 3000 američkih dolara svoju kći Akilu prodala Najmuddinu, koji djevojčicu namjerava udati za svoga 10-godišnjeg sina Sher Aghu.

"Dala sam svoju kći jednom čovjeku za 3000 dolara, ali dosad sam dobila samo 70 dolara"

"Napustila sam svoje selo s troje djece zbog teške suše. Došla sam ovdje misleći da ću dobiti pomoć, ali nisam dobila ništa. Kako bih spasila svoju djecu od gladi, dala sam svoju kći jednom čovjeku za 3000 dolara. Ali dosad sam dobila samo 70 dolara. Nemam novca, nemam hrane, a nemam ni hranitelja obitelji, jer je moj suprug ubijen", rekla je Mamareen.

Na pitanje zna li Akila kakva joj je sudbina namijenjena, Mamareen je odgovorila: „Ona ne zna da sam ju prodala. Kako bi to znala? Ona je tek dijete. Nisam imala izbora. Akila će morati otići, milom ili silom. Tko bi prodao dio svoga srca kad na to zaista ne bi bio prisiljen?“

Akilina sudbina udaljena je samo nekoliko metara, kod njenog kupca Najmuddina u njegovu ponešto raskošnijem šatoru. U ovoj transakciji ima i kulturološke podloge, jer u afganistanskoj je tradiciji da se djevojke prodaju budućim muževima i da ih se uglavnom ne pita za pristanak. Međutim, za Najmuddina je ovo bio čin milosrđa: "Njena obitelj nije imala što jesti. Bili su gladni. I ja sam također siromašan, ali siguran sam da ću platiti s vremenom, za dvije do tri godine."

"Takve stvari se događaju ovdje"

Na pitanje nije li neprilično izvrgavati djecu takvom tretmanu, Najmuddin odgovara: „To nema veze. Takve stvari se događaju ovdje. Čak se i starci vjenčavaju djevojčicama. Događa se“.

I Najmuddin je žrtva suše koja uništava život na zapadu Afganistana, na području koje je nekad bilo žitnica ove ratom poharane zemlje. „Žetva pšenice je propala, nismo mogli uzgajati ni dinje, svi su usjevi uništeni sušom. Ostali smo i bez stoke. Ovce, krave i koze pomrle su od gladi jer nismo imali nikakve hrane za njih“.

"Nisam imao izbora"

Ovaj slučaj nije usamljen. Čovjek koji se odbio predstaviti CNN-ovoj ekipi, ovako je objasnio prodaju svoje četverogodišnje kćeri: „Nisam imao izbora. Nemam novca, ni bilo kakvog izvora prihoda. K meni je došao muškarac i rekao mi da imam dvije mogućnosti, vratiti mu njegov novac ili predati mu svoju kći. Odabrao sam ovo drugo“.

Ove strašne priče i stravične sudbine pojavljuju se istodobno kad i niz drugih rekordno visokih brojki vezanih za Afganistan. Prema američkim izvorima, Talibani kontroliraju ili imaju snažan utjecaj na 45% afganistanskog teritorija, a broj stradalih civila nikad nije bio veći. Iznimno je velik i broj poginulih pripadnika afganistanskih snaga sigurnosti, no vlade SAD-a i Afganistana ne žele objaviti točne podatke.

Pročitajte više