Sud je upostavljen je 17. srpnja 1998. kada je 120 država potpisalo Rimski statut, koji je stupio na snagu 1. srpnja 2002. nakon što ga je ratificiralo 60 potpisnica. Do danas je Statutu pristupilo 139 država a ratificiralo ga je 89, među kojima i Hrvatska.
Uspostava prvog stalnog međunarodnog suda za ratne zločine, pozdravljena je kao najveći korak u razvoju međunarodnog prava i međunarodnog sudovanja od Nuernberškog suđenja nacističkim glavešinama nakon II. Svjetskog rata.
Glavni protivnik upostave suda bile su SAD, koje nisu poslale službenog predstavnika na inauguraciju, a Statutu nisu pristupile ni Rusija i Kina.
Inauguracija ICC je od "povijesnog značenja i predstavlja kamen međaš u razvoju međunarodnog kaznenog prava", ocijenio je u utorak, u izjavi za Hinu, Ivo Josipović, hrvatski stručnjak međunarodnog prava koji je bio i kandidat za suca ICC-a. Voditelj izaslanstva RH na inauguraciji bio je zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović.
Skupština stranaka Suda koja broji 85 zemalja izabrala je početkom veljače 18 sudaca od ukupno 43 kandidata, a pri izboru su poštivani strogi kriteriji spolne, regionalne i stručne zastupljenosti.
"Sud koji smo stvorili i čije suce postavljamo danas, odgovara na neka od najtamnijih dijelova našeg ljudskog iskustva, ali to je istodobno i svečanost nade", rekao je na svečanosti princ Zeid al Husein.
Na prvoj sjednici, suci ICC-a za predjednika su jednoglasno izabrali kanadskog sudaca Philippea Kirscha, a za potpredsednike dvije sutkinje: Akuau Kuenyehiau iz Gane i Elizabeth Odio Benito iz Kostarike.
Ustoličenje suda, po riječima prof. Josipovića, tek je početak nakon kojeg predstoji veliki naporni rad da taj sud u punoj mjeri bude "u funkciji kažnjavanja najtežih zločinaca, ma kojoj državi pripadali i ma kakav bio njihov položaj i utjecaj u društvu".
On je ocijenio da su veliku ulogu u uspostavi stalnog Međunarodnog kaznenog suda imali ad hoc sudovi, kao što su ICTY, sud za Ruandu i drugi, koji su "pokazali da je međunarodna pravda moguća".
Očekuje se da će ICC početi s radom krajem 2003. kao jedini stalni svjetski sud za individualnu odgovornost za ratne zločine, uključujući genocid, kao i za zločine protiv čovječnosti i agresiju. Sud će biti nadležan samo za zločine počinjene nakon 1. srpnja 2002. kada je Rimski statut o osnutku ICC-a stupio na snagu.
UN je dosad osnovao Međunarodni sud pravde (ICJ), koji se isključivo bavi sporovima među državama, i kaznene sudove za zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji, Ruandi, Kambodži i Sierra Leoneu.
Osnivanjem ICC-a više neće biti potrebe za kreiranjem ad hoc sudova. ICC neće imati primat nad nacionalnim sudovima i preuzet će slučajeve samo kada oni neće biti u mogućnosti istražiti ili goniti ozbiljne zločine. Zemlje koje su ratificirale Rimski statut mogu Sudu izručiti svoje ili strane državljane koji su počinili zločin na njihovom teritoriju.