U EU smanjena potražnja za plinom, Hrvatska među zemljama s većom potrošnjom

Ilustracija: Marko Prpic/PIXSELL

Potražnja za prirodnim plinom u EU smanjila se i u 2023., kliznuvši na najnižu razinu u 15 godina, a Hrvatska se svrstala u malu skupinu zemalja s većom potrošnjom, pokazali su danas podaci europskog statističkog ureda.

Na razini EU-a potražnja za plinom smanjila se lani za 7.4 posto, na ukupno 12.72 milijuna teradžula (TJ), najnižu razinu od 2008. godine kada je Eurostat počeo prikupljati mjesečne podatke.

U 2022. bila se smanjila za 13.3 posto.

EK i Eurostat o razlozima smanjenje potrošnje

Smanjena potražnja u protekle dvije godine rezultat je europskog programa REPowerEU koji je usvojen 2022. godine, nekoliko mjeseci nakon što su ruske postrojbe ušle u Ukrajinu.

Europska komisija odredila je članicama da smanje potrošnju za 15 posto kako bi se smanjila ovisnost o uvozu iz Rusije, diversificirala opskrba i potaknula proizvodnja energije iz obnovljivih izvora.

Prema izvješću EK, potrošnja je na razini EU-a od kolovoza 2022. do ožujka 2024. smanjena za 18 posto, što znači da je EU uštedio 125 milijardi kubika plina. Eurostat pak među razlozima za smanjenu potrošnju u prošloj godini izdvaja i energetsku krizu i povećanje cijena energije.

Hrvatska uz Bugarsku

Najviše je plina lani potrošila Njemačka, ukupno 2.96 milijuna teradžula, za 3.8 posto manje nego u 2022., pokazuju Eurostatovi podaci.

Na drugom je mjestu ljestvice potrošača Italija s 2.35 milijuna teradžula i 10 posto manjom potrošnjom. Treće mjesto pripalo je Francuskoj s potrošnjom od 1,36 milijuna teradžula, što predstavlja smanjenje od 11.7 posto u odnosu na prethodnu godinu. 

Potražnja se smanjila u 21 zemlji, a porasla je u njih šest. Najviše je poskočila u Finskoj, za 25.6 posto. Dvoznamenkasti rast bilježila je i Švedska, za 11.1 posto.

Jednoznamenkaste stope rasta potražnje bilježile su Poljska i Malta, od 5.3 odnosno 4.5 posto. Najblaži rast bilježile su Danska i Hrvatska, za 1.1 odnosno za 0.8 posto u odnosu na 2022. godinu, pokazuje izvješće. Potrošnja je u Hrvatskoj lani iznosila oko 100 tisuća teradžula, otprilike kao i u Bugarskoj, prema podacima Eurostata. 

Pročitajte više