Predsjednik HAZU akademik Ivo Padovan nada se pak da će i predavanja trojice akademika - Hodimira Sirotkovića, Dušana Bilandžića i Petra Strčića biti još jedan značajan korak koji će pridonijeti novim spoznajama o ZAVNOH-u.
Skupu je nazočio Mauricije Magašić - jedan od devetorice još živih vijećnika ZAVNOH-a koji je istaknuo kako je skup u vodećoj hrvatskoj kulturnoj i znanstvenoj ustanovi još jedna prigoda da se na znanstveni način progovori o ZAVNOH-u kao o istinskome nositelju hrvatske državotvorne ideje.
Magašić, koji je zakoračio u deveto desetljeće života, istaknuo je kako je za današnju samostalnu hrvatsku državu palo previše žrtava tijekom Drugoga svjetskog rata i Domovinskoga rata te da bi danas trebalo razvijati tekovine ZAVNOH-a.
Kad je pak riječ o čelniku ZAVNOH-a Vladimiru Nazoru, kojega je Magašić osobno poznavao, istaknuo je da može posvjedočiti da je Nazoru bilo istinski stalo do obnove hrvatske državnosti.
Premda su, kako je rekao akademik Dušan Bilandžić, okolnosti spriječile ostvarenje daleko ambicioznije zamisli o proslavi 60. obljetnice ZAVNOH-a, ipak smatra da bi se hrvatski znanstvenici morali prihvatiti zahtjevnoga posla i izvršiti reviziju hrvatske povijesti.
Govoreći o ZAVNOH-u u kontekstu hrvatske državnopravne povijesti, akademik Hodimir Sirotković ustvrdio je da su stečevine antifašizma i ZAVNOH-a bile pravne pretpostavke za izlazak Hrvatske iz bivše jugoslavenske zajednice i stvaranje samostalne države.
Sirotković je postavio i pitanje zašto bi mi danas u Hrvatskoj zbog, kako je rekao, "starih mržnji" negirali vlastiti doprinos hrvatskoga naroda antifašističkoj koaliciji koja i danas vlada u svijetu. A doprinos maloga hrvatskoga naroda pobjedi antifašizma, ustvrdio je, bio je u odnosu na druge među najvećima.
Za temu svojega izlaganja - diskontinuitet zavnohovske Hrvatske, akademik Bilandžić rekao je da je provokativna i nedovoljno istražena. Smatra da je kontinuitet ZAVNOH-a bio i ostao "presječen" od kraja Drugoga svjetskoga rata do sredine 60-tih. S tim u vezi postavio je i hipotezu da je do toga moralo doći te da se, neovisno od ideologije, morala uspostaviti revolucionarna diktatura.
Na pitanje pak tko je sjedinio Istru s maticom zemljom - endehaška ili zavnohovska Hrvatska, akademik Petar Strčić odgovorio je da NDH i Kraljevina Jugoslavije nisu uspjele čak ni zakoračiti u Istru.
Po njegovim riječima najrelevantniji povijesni dokumenti o pripadnosti Istre i njezinu sjedinjenju s maticom domovinom Hrvatskom, na koje se znanstvenik može sa sigurnošću osloniti, odluke su AVNOJ-a i ZAVNOH-a koje je u rujnu 1943. potpisao akademik Vladimir Nazor te odluke njegova podređenog tijela - Okružnoga i Pokrajinskog NOO-a Istre.