Medvjediće je utočištu ustupilo lovačko društvo "Jarebica" iz Senja nakon što su imali "nemili nesporazum sa medvjedicom-majkom". Loša kob je da je medvjedica ubijena, a dobra da su medvjedići spašeni, ali izgubljeni za život u prirodi, priopćila je Velebitska udruga Kuterevo..
Imena novim štićenicima dali su učenici Osnovne škole u Krasnu. Muškić je dobio ime "Ado", po lovcu lovačkog društva "Jarebica" iz Senja koji ga je spasio, a njegova sestrica dobila je ime "Mara", po brdu Marasovača iznad Svetog Jurja, gdje ih je majka u zimskom brlogu početkom siječnja okotila. Medvjedići su dobili i prezimena, i to po Bunjevcima koji u tom dijelu velebitskog Podgorja već stoljećima obitavaju, nakon što su za vrijeme najezde Osmanlija izbjegli iz bosanskih krajeva oko grada Bune.
Ado i Mara iz velebitskog Podgorja u Kuterevu su se pridružili svojim prijeteljima-medvjedićima. Tamo su ih dočekali: Mrnjo Brundo, ispod Kleka kod Ogulina, Janja Zora iz Drvara u Bosni, Zdravi Gor iz Sungera kod Mrkoplja. Svi su oni 2002. stigli u Kuterevo. Tu je i medvjedić Ljubo Lik od Ličkog Osika koji je u Kuterevo stigao lani.
Pridošli štićenici, Ado i Mara nova su briga tog atraktivnog i nadaleko poznatog projekta očuvanja hrvatske i europske prirodne baštine te promidžbu ekoturizma u Lici. Mara i Ado su i nova prilika za isticanje financijskih potreba za uređenje i održavanje utočišta. Utočište se financira donacijama, sponzorstvima te manjim dijelom prodajom suvenira, a kako sezona posjećivanja počinje tek u travnju, a za ovu godinu još se nisu javili donatori, a medvjedićima je potrebna brza pomoć.
Financijsku potporu od 200.000 kuna, bez koje utočište ne bi bilo ovo što je danas, došla je 2002. i 2003. od Zagrebačke banke. Utočište sada nove sponzore ciljano traži i među tvrtkama koje koriste lik medvjedića za promociju svojih proizvoda, očekujući od njih neku vrstu "rente" za iskorištavanje medvjeđeg lika. Nadaju se velikom odazivu hrvatskih i stranih tvrtki.
Glavna je zadaća utočišta u Kuterevu skrb i njega mladih medvjedića. Tu je i utočište-parkšuma za stalni boravak odrasle medveđe siročadi, utočište-ekocentar sa školama u prirodi i istraživačkom postajom te utočište-manufaktura sa prodajnom izložbom drvenarije i ostalih rukotvorina lokalnog stanovništva, uz ponudu za osvježenje i ugošćavanje.
Kad odrastu medvjedi iz Kutereva ne prepuštaju se divljini jer su na divljinu nenaviknuti i nesposobni preživjeti bez ljudske skrbi i zaštite. Medvjedi zato odlaze u budući "Velebitski životinjski park Krasno-Kosinj-Kuterevo", gdje će, ako se svi planovi ostvare, živjeti zajedno sa siročadi drugih zvijeri, zdravi i dugi medvjeđi život.
Ne zna se točno koliko europskih smeđih medvjeda živi u Hrvatskoj. Procjene variraju između 400 i 800. Europski smeđi medvjed je u većini zemalja zapadne i srednje Europe odavno istrijebljen, a veći dio dinarsko-pindske populacije živi u Hrvatskoj, u ekološki očuvanim staništima na područjima Velebita i Gorskog kotara. Medvjed je u Hrvatskoj lovna vrsta, i u toj kategoriji populacija mu je brojnija i stabilnija od "strogo zaštićenih" vuka i risa. Očuvanje i zaštita medvjeđih primarnih staništa ovisi ponajviše od pripravnosti svakoga od nas da damo svoj udio u aktivnostima ili financiranju održavanja ravnoteže suživota medvjeda i ljudi u Velebitu i Gorskom kotaru.
(Hina) xbma/xpp yln