U Londonu se obilježava 70. obljetnica osnutka NATO saveza

Ilustracija: EPA

ČELNICI 29 zemalja članica NATO-a, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković, okupit će se u utorak i srijedu na sastanku na vrhu u Londonu, gdje će obilježiti 70. obljetnicu osnutka Saveza.

U utorak navečer šefove izaslanstava primit će britanska kraljica Elizabeta II. u Buckinghamskoj palači, a nakon toga primit će ih domaćin skupa, britanski premijer Boris Johnson.

Na obljetnicu odlaze Plenković, Krstičević, Radman i Šundov

S premijerom Plenkovićem u hrvatsku izaslanstvu su potpredsjednik vlade i ministar obrane Damir Krstičević, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman te načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga  general zbora Mirko Šundov.

Radni sastanak čelnika zemalja NATO-a održat će se u srijedu i trebao bi trajati tri sata. Jedna od glavnih tema sastanka ponovno će biti rasprava o pravednoj raspodjeli obrambenih troškova.

Čelnici NATO-a na samitu u Walesu 2014. zacrtali su cilj da će se u sljedećih 10 godina, do 2024., povećati izdvajanja za obranu na najmanje dva posto BDP-a te da 20 posto obrambenih troškova bude namijenjeno za opremanje i modernizaciju.

Trenutačno devet od 29 članica ispunjava cilj o izdvajanju dva posto ili više BDP-a za obranu - Sjedinjene Države, Velika Britanija, Grčka, Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Poljska i Rumunjska.

Prije tri godine, samo su tri članice ispunjavale taj cilj.

Hrvatska povećava izdvajanja za obrambeni proračun

Uoči NATO sastanka čelnika država i vlada NATO-a, hrvatsko ministarstvo obrane poslalo je glavnom tajniku Saveza Izvješće s okvirnim planom u kojem je iskazano kako Hrvatska namjerava ispuniti svoju obvezu. 

Prema tome planu, Hrvatska bi za obranu 2020. trebala izdvajati 1,74 posto BDP-a, 2021. 1,79 posto, 2022. i 2023. oko 1,86 posto te 2024. oko dva posto. Najveći dio povećanja obrambenog proračuna bit će usmjeren u opremanje i modernizaciju.

Kada je riječ o postocima za modernizaciju i opremanje, Hrvatska bi za te svrhe sljedeće godine izdvajala 9,74 posto od ukupnih troškova za obranu, 2021. godine 12,92 posto, 2022. godine 17,98 posto, 2023. 19,66 posto te 2024. godine 20 posto.

U nominalnim iznosima, ukupni obrambeni troškovi trebali bi se kretati od 7,19 milijardi kuna u 2020. prema 9,4 milijarde kuna u 2024.

Udio za opremanje i modernizaciju narastao bi sa 700 milijuna kuna u 2020. na 1,88 milijardi kuna u 2024.

Tim sredstvima osigurala bi se nabava eskadrile borbenih zrakoplova, helikoptera Black Hawk i razvoj sposobnosti u području specijalnih operacija, kao i nabava vozila Bradley te nadogradnja vozila Patria s dodatnim oružnim sustavima. Cilj je također razviti jednu srednje mehaniziranu brigadu po NATO standardima sa svime što jedna moderna brigada treba imati.

Macronove izjave o NATO savezu

U trenutku dok slavi 70. rođendan, NATO je suočen s disonantnim tonovima o svojoj budućnosti. Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da je NATO doživio moždanu smrt.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan blokira plan poboljšanja obrane Poljske, Litve, Latvije i Estonije od bilo kakvih prijetnji iz susjedne Rusije. Erdogan time vrši pritisak na saveznike da podrže njegovu borbu protiv kurdske milicije YPG u Siriji.

Tu je i nepredvidivi američki predsjednik Donald Trump koji je nekoliko puta doveo u pitanje ključnu odredbu Sjevernoatlantskog ugovora o uzajamnoj obrani.

Pročitajte više