SLJEDEĆEG ponedjeljka počinje nova školska godina, a u 48 osnovnih i 26 srednjih škola kreće eksperimentalni program kurikularne reforme Škola za život. U kurikularnu reformu koja je zaustavljena za vrijeme Šustarove vladavine uključeno je oko 8500 učenika. O tome što čeka učenike i nastavnike čije su škole uključene u eksperimentalni program razgovarali smo s profesoricom Lidijom Kralj, pomoćnicom ministrice obrazovanja.
Prije svega treba napomenuti da su u reformu uključeni 1., 5. (svi predmeti) i 7. razredi (kemija, fizika i biologija) osnovnih škola, zatim što se tiče srednjih škola prvi razredi gimnazije (svi predmeti) i prvi razredi strukovnih škola (svi opći predmeti).
Svaki učenik navedenih razreda dobit će besplatan tablet, a prema riječima Lidije Kralj Ministarstvo je u suradnji s trima teleoperaterima dogovorilo da svaki učenik dobije 2 GB mjesečno kako bi imali besplatan pristup, ali isključivo obrazovnim sadržajima.
Što se mijenja u predmetima
"Učenicima i nastavnicima smo pripremili potpuno nove materijale i sadržaje za učenje. Intenzivne promjene uključene su u sve metode učenja, vrednovanja. Želimo da djeca zavole učenje, da stvaraju znanje, a ne da ih tjeramo da bubaju činjenice napamet. Što se konkretnih primjera tiče, recimo, djeca će na glazbenom koristiti aplikaciju za ritam u kojoj oni sami zadaju ritam i onda vježbaju taj ritam sa svojim razredom, a imat ćemo i prve virtualne muzičke laboratorije kako bi djeca od malih nogu učila postati kompozitori.
Što se tiče matematike, u tom predmetu nam je cilj da djeca razviju financijsku pismenost, da prepoznaju razlomke i postotke, da kritički razmišljaju. Primjera radi, matematika će se povezati i s ekologijom, tako će djeca pratiti potrošnju vode u domaćinstvu.
U likovnom će imati mogućnost virtualnog posjeta muzejima, na engleskom će, primjerice, virtualno otputovati u Australiju na koraljni greben pa će na engleskom pisati što vide. U kemiji će imati virtualne kemijske labose u kojem će učenici izvoditi pokuse online pa učiti kako se i koje točno kemikalije mogu miješati u sigurnom okruženju, budući da neke kemikalije ne mogu biti u našim školama jer su opasne", ispričala nam je Lidija Kralj.
Novost je što će profesori samoinicijativno moći mijenjati satnicu, odnosno broj sati na godišnjoj razini ostaje isti, ali učitelj može odrediti da se jedan tjedan odradi osam sati matematike, a drugi tjedan samo tri, što znači da satnica nije propisana na tjednoj razini.
Mijenja se i težina školskih torbi. Kralj navodi kako se prema reformi smanjuje broj obrazovnog sadržaja u tiskanom obliku za 30 posto. Uz to, dodaje, roditelji se potiču da učenici tiskane primjere knjiga ostave u školi, a tablete za učenje nose doma.
Jedina škola u Hrvatskoj koja će imati četiri obrazovna razdoblja
Cilj je i povećati samu autonomiju škola.
"Recimo 6. Osnovna školu u Varaždinu je uz dozvolu Ministarstva odlučila promijeniti školski kalendar pa će imati četiri obrazovna razdoblja. Važno nam je poticanje škola na autonomiju, da kroz razne modele organizacije nastave imamo raznolikiju nastavu. Naravno, za sve je potrebna suglasnost Ministarstva. U sustavu obrazovanja potrebna nam je sveobuhvatna reforma", istaknula je Kralj.
Sljedeće nastavne godine, dodaje, u kurikularnu reformu uključuju se sve ostale škole u Hrvatskoj. Za prve dvije godine provođenja reforme iz raznih sredstava financiranja (proračun, EK, Europski socijalni fond) osigurano je, dodaje, 200 milijuna kuna, čime se pokriva opremanje škola, a dodaje kako Ministarstvo nastavlja s daljnjim prikupljanjem sredstava i međunarodne podrške.
Podsjetimo, kurikularnu reformu vodio je Boris Jokić s preko 500 ljudi koji su radili na njoj dvije godine, no 2016. zaustavio ju je tadašnji ministar obrazovanja Predrag Šustar, a nije nastavljena ni za vrijeme njegovog nasljednika Pave Barišića. To je izazvalo revolt kod ljudi te jedan od najvećih i najznačajnijih prosvjeda u Hrvatskoj u povijesti. Na njemu se okupilo 40.000 ljudi koji su tražili da se reforma školstva nastavi. Na glavnom zagrebačkom trgu u lipnju 2016. okupilo se preko 25.000 ljudi koji su tražili nastavak provođenja reforme, a osim u Zagrebu prosvjed se održavao i u Splitu, Križevcima, Dubrovniku, Slavonskom Brodu, Osijeku, Bjelovaru, Rijeci, Virovitici, Poreču, Puli, Zadru i Korčuli.
Ubrzo nakon prosvjeda pala je i vlada Tihomira Oreškovića, a kurikularna reforma je u potpunosti zaustavljena. Nakon što je Blaženka Divjak postavljena za ministricu obrazovanja proces se nastavio. Ministrica Divjak ponovno je pozvala sve koji su radili na reformi da nastave s radom i reforma se sad kao pilot-projekt uvodi u 74 škole.
Što će reforma u stvarnosti donijeti i kako će se odvijati ostaje nam za vidjeti.
Ovo su škole u kojima kreće reforma, plus još OŠ Kumrovec i OŠ Zlarin koje su naknadno ubačene.