GRADSKO vijeće Sarajeva koje kontrolira Stranka demokratske akcije (SDA), podržalo je prijedlog gradonačelnika Abdulaha Skake da se 1. veljače proglasi danom osnivanja glavnog grada Bosne i Hercegovine, a taj datum je odabran uz obrazloženje kako je tada 1462. osmanski upravitelj Isa-beg Ishaković izdao dokument koji se može smatrati rodnim listom Sarajeva kao urbane cjeline.
"Donijeli smo povijesnu odluku na temelju dugotrajnog istraživanja, relevantnih činjenica i mišljenja struke. Sarajevo mora imati ovakav dan koji će se, uz 6. travnja kao dan grada te uz 5. travnja kao dan (početka) opsade Sarajeva, obilježavati na dostojanstven način kako dolikuje našem Sarajevu", izjavio je nakon rasprave u Gradskom vijeću SDA-ov gradonačelnik Abdulah Skaka.
U Sarajevu se od okončanja 2. svjetskog rata 6. travnja obilježava kao dan grada u znak sjećanja na datum kada je on oslobođen od fašističke okupacije 1945., a 5. travnja u to se uklopio u znak sjećanja na datum iz 1992., kada su počeli prvi oružani sukobi koji u označili troipolgodišnju srpsku opsadu.
Obilježavanje još jednog datuma ovoga bi puta Sarajevo vezalo isključivo za onaj dio povijesti koji je vezan za razdoblje turske okupacije.
Prijepori o povijesti
Gradonačelnikova ideja da se ubuduće 1. veljače obilježava kao dan osnivanja Sarajeva najavljena je u kolovozu, nakon što je on o tome razgovarao s predstavnicima stanovitog "Udruženja za zaštitu kulturne baštine Isa-beg Ishaković" hafizom Sadrudinom Išerićem i Elvisom Pivićem.
Išerić, koji je ujedno imam Careve džamije, ranije je u intervjuu za magazin "Stav" kazao kako nije dovoljno obilježavati samo 6. travnja, jer po njemu Sarajevo zapravo postoji zahvaljujući okupatorskom upravitelju Isa-begu Ishakoviću kojega je nazvao "velikim vojskovođom".
"Sarajevo jest oslobođeno od fašističkog okupatora 6. travnja 1945. godine ali je naš glavni grad mnogo stariji od tog datuma, koji je označen kao dan grada Sarajeva. Činjenice ukazuju na to da je Sarajevo osnovao veliki vojskovođa i vakif Isa-beg Ishaković, koji je, između ostalog, izgradio i Carevu džamiju, tekiju na Bentbaši, mnoge dućane, trg, Kolobaru han i različite druge objekte koji su dokaz da je na ovom području tada podignut grad. Treba biti iskren i priznati da mi kolektivno činimo veliku nepravdu prema Isa-begu Ishakoviću, čovjeku koji je za ovaj grad uradio velike stvari. Treba vratiti Isa-bega Ishakovića na mjesto koje mu pripada, jer se samo tako možemo odužiti utemeljitelju Sarajeva", kazao je imam Išerić.
Povijesne interpretacije o tome kada je Sarajevo točno nastalo raznovrsne su, no povjesničari su suglasni kako na njegovu sadašnjem lokalitetu postoje jasni tragovi građevina i naselja koji potječu daleko prije osmanskih osvajanja.
Jedan od njih je i onaj koji govori o gradnji katedrale sv. Petra i Pavla kod tadašnje Vrhbosne 1283. godine, postojanju utvrde na mjestu današnje Bijele tabije ili naselja Hodidjeda.
Petnaesto stoljeće samo je označilo novo razdoblje u razvitku ovog područja kada Isa-beg Ishaković uspostavlja i gradi osmansko naselje s urbanim elementima, no slavljenje samo te epizode za dobre poznavatelje bosanskohercegovačke povijesti, a posebice razdoblja turske vladavine, nije ništa do politička manipulacija čiji je cilj revizija povijesti iz nacionalističkih pobuda.
Akademik Esad Duraković, cijenjeni bosanskohercegovački arabist i umirovljeni sveučilišni profesor, drži kako Isa-beg Ishaković ima svoje mjesto u povijesti Sarajeva, ali ono ne može biti nadomjestak za simboliku koju sadrži obilježavanje 6. travnja.
"To je revizija povijesti (od 1941.), revizija bošnjačkog ili muslimanskog odnosa prema tome grandioznom činu antifašističkog oslobađanja Sarajeva, minimiziranje antifašističke borbe, ma koliko se to minimiziranje verbalno negiralo pri eventualnoj promjeni datuma. Najzad, i što je najvažnije, eventualna promjena bi indicirala, neminovno, bošnjački nacionalizam, flagrantno zadiranje vjere u politiku, ili politiziranje povijesti, a to je upravo za Bošnjake i muslimane najnepovoljnije. Zato treba u startu odustati od te ideje: ona gradi novi kontekst negativan prije svega za Bošnjake i muslimane", kazao je Duraković u ranijem intervjuu za portal Radio Sarajeva.