INDEX ISTRAGE: UHLJEBARIJ

UHLJEBARIJ Šef Kontrole zračne plovidbe taji plaću i nagrade, pogledajte mu "klijet"

Foto: Index

INDEX ISTRAGE pokrenule su Uhljebarij, registar sisača javnog novca. Novinari Index Istraga mjesecima su istraživali imovinu i financije vodećih ljudi državnih tvrtki. Rezultate ćemo objavljivati u nastavcima u Uhljebariju. Riječ Uhljebarij označava hrvatski sustav u kojem se novac poreznih obveznika u javnom i državnom sektoru troši na mahom nesposobne, nerijetko i korumpirane ljude, čvrsto povezane s vladajućim strankama.

To ne znači da su svi zaposleni u javnom i državnom sektoru uhljebi, baš kao što to nisu ni svi direktori i članovi uprava državnih kompanija koje smo istraživali zadnjih nekoliko mjeseci.

No, čelnici državnih firmi su ključan dio sustava koji našim novcem bogato nagrađuje nesposobnost, nerad i neučinkovitost u zamjenu za slijepu poslušnost vladajućoj partiji, zbog čega zaslužuju da se njihova imovina i financije detaljno propitaju.

U Uhljebariju Index Istraga razotkrivamo netransparentnost u trošenju javnog novca, nepotizam i namještene natječaje. Otkrivamo previsoka primanja, sumnjivu imovinu i političku umreženost sisača javnog novca. Kopat ćemo i razotkrivati jednog po jednog.

> Imate li korisne informacije za Index Istrage? Pošaljite nam ih na mail info@istrage.hr. Garantiramo anonimnost.

U trećem članku objavljujemo što su Index Istrage otkrile o čelnim ljudima tri državne tvrtke, a to su: Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o. Zagreb, Zrakoplovno-tehnički centar Velika Gorica te Hrvatski operator tržišta energije d.o.o. (HROTE). U prvom smo članku objavili što su Index Istrage otkrile o čelnim ljudima Zračne luke Split, Plinacroa te tvrtke Odašiljači i veze, a u drugom što su Index Istrage otkrile o čelnim ljudima Apisa i tvrtke Autocesta Rijeka - Zagreb.

TVRTKA: HRVATSKA KONTROLA ZRAČNE PLOVIDBE

Vlado Bagarić, direktor

Na čelo Hrvatske kontrole zračne plovidbe (HKZP) u rujnu 2017. godine postavljen je Vlado Bagarić, nekadašnji zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, a koji je svojedobno morao otići iz MORH-a 2011. godine nakon što je povjerenstvo tog ministarstva utvrdilo da je zapovjedno odgovoran za pad dvaju MiG-ova u rujnu 2010. godine.

Bagarić je 2017. godine prvotno postavljen za direktora HKZP-a na mandat od šest mjeseci da bi nakon raspisanog natječaja dobio mandat od pet godina.

Dužnosnik, a ne želi reći kolika mu je plaća

Bagarić je karijeru počeo kao pilot helikoptera 1983. godine te je bio pilot JNA do 1991. godine. Nakon toga zapovjednik je zrakoplovne baze u Lučkom sve do 2000. godine, da bi četiri godine nakon toga bio u Glavnom stožeru Hrvatske vojske. Od 2007. do 2011. godine, odnosno do afere s padom MiG-ova, bio je zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ). Prije nego što je postavljen u HKZP bio je u Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo. 

Bagarić je naveo da nije član stranke, a na početku mandata u HKZP-u prijavio je neto plaću od 21.446 kuna (37.716 bruto). Njegova plaća danas je puno viša od tog iznosa, no iako je Bagarić dužnosnik i obveznik zakona o sprečavanju sukoba interesa, ne želi reći za koliko mu je Nadzorni odbor povećao plaću.

"Plaća direktora Društva u vrijeme popunjavanja imovinske kartice iznosila je koliko navodite. Visina plaće direktora Društva regulirana je Ugovorom sklopljenim između direktora Društva i Nadzornog odbora. Plaća je dodatno mijenjana aneksom Ugovora također sklopljenim između direktora Društva i Nadzornog odbora", kažu iz HKZP-a.

Valja naglasiti da su dužnosnici dužni unositi promjenu iznosa plaće u imovinsku karticu, no Bagarić to nije napravio. Iako bi iznos plaće morao biti javni podatak, u HKZP-u se pravdaju da se ne financiraju sredstvima Državnog proračuna, već isključivo od prihoda ostvarenih pružanjem usluga u zračnoj plovidbi.

Naglasimo da se na čelu Nadzornog odbora nalazi HDZ-ova Dora Matušić, šefica Središnjeg klirinškog depozitarnog društva koja je u rujnu 2017. godine došla na prijedlog tadašnje potpredsjednice vlade Martine Dalić. Skupštinu predstavljaju tri ministra i to Oleg Butković, Zdravko Marić i Mario Banožić.

Primao i novčane nagrade koje nije prijavio

Isto tako utvrdili smo kako je Bagarić primao i godišnje naknade i to za 2018. i 2019. godinu, no također ne želi otkriti o kojim je iznosima riječ. Novac je dobio zbog dobrog poslovanja tvrtke.

"Novčanu nagradu primio sam za 2018. i 2019. godinu u cijelosti u skladu s Ugovorom sklopljenim između direktora Društva i Nadzornog odbora", stoji u odgovoru. Novčana nagrada svakako je morala biti upisana u imovinsku karticu, no nije. Navodno je svaka godišnja nagrada iznosila više od 100 tisuća kuna. Bagarić se brani da nije znao da u imovinsku karticu mora unositi promjene!?

Mislio je da kartice ne treba ažurirati

"Želim istaknuti da nisam ažurirao imovinsku karticu popunjenu u srpnju 2018. godine smatrajući u tom trenutku da istu popunjavam na početku i na kraju mandata. Nakon dodatne analize pokrenuo sam postupak ažuriranja iste", stoji u odgovoru koji smo dobili. No, promjene još uvijek nisu unesene.

Da ne bi bilo zabune, HKZP je u 2019. godini prijavio dobit od 27.1 milijun kuna, no ta tvrtka zapravo jedina pruža usluge u zračnoj plovidbi civilnim i vojnim korisnicima zračnog prostora RH, kao i u zračnom prostoru iznad istočne polovice Jadranskog mora te u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Unatoč krizi uzrokovanoj epidemijom te puno manjem prometu, u HKZP-u nisu smanjivali plaće svojim radnicima. Kako doznajemo, odustali su od nekih investicija od kojih je najznačajnija nadogradnja sustava za upravljanje zračnim prometom.

Stan otkupljen od MORH-a, a piše pozajmica

No, vratimo se na imovinu šefa HKZP-a. Bagarić je prijavio stan u Zagrebu od 84.50 kvadrata koji je 2018. godine procijenio na 750 tisuća kuna. U imovinskoj kartici Bagarić je naveo kako je do stana došao pozajmicom. No kako smo istražili, stan je u zagrebačkom predjelu Borongaj, a zgradu je gradio MORH. Točnije, Bagarić je dobio stan od MORH-a, pa nas je zanimalo otkuda onda pozajmica.

"Stan koji navodite bio je u vlasništvu MORH-a na koji sam imao stanarsko pravo i kada je postojala mogućnost otkupa istoga, to sam i učinio. Novac za otkup stana posudio mi je suprugin otac koji je u to vrijeme radio u Saveznoj Republici Njemačkoj", tvrdi Bagarić u odgovoru na pitanje Indexa.

Vikendica bez dozvole

Isto tako u imovinskoj kartici naveo je vikendicu u Caginecu, kraj Ivanić Grada, za koju je stavio da vrijedi 200 tisuća kuna, te susjednu parcelu. Kako smo otkrili, riječ je o objektu koji, iako je izgrađen, ne posjeduje nikakve dozvole i to više od deset godina. Zanimalo nas je kako je to moguće i kako je zapravo unesena procijenjena vrijednost tog objekta.

"U imovinsku karticu unesena je procijenjena vrijednost koja je temeljena na usporedbi vrijednosti cijena sličnih parcela u Graberskom Brdu u vrijeme popunjavanja imovinske kartice", rekao je Bagarić za Index bez da nam je odgovorio kako to da ne postoje sve potrebne dozvole za objekt.

Bagarić je prijavio i automobil Renault Megane iz 2011. godine te štednju u trećem mirovinskom stupu od 10.000 kuna. I štednja bi svakako morala biti veća, s obzirom na primitke od HKZP-a, no kako smo napisali ranije, Bagarić je mislio da se imovinska kartica podnosi samo dva puta - na početku i kraju mandata - pa ćemo vidjeti što će upisati kada upiše sve primitke koje ima.

Nakon našeg upita, kaže, sve će ažurirati.

TVRTKA: ZRAKOPLOVNO-TEHNIČKI CENTAR

Zrakoplovno-tehnički centar dioničko je društvo kojemu je osnivač Republika Hrvatska. Osnovna mu je djelatnost održavanje, obnova i popravak zrakoplova. Tadašnji ministar obrane Damir Krstičević u ožujku 2018. godine posjetio je hale ZTC-a te najavio smjenu uprave, da bi ubrzo nakon toga za predsjednika Uprave bio postavljen Ivica Grebenar, a za člana imenovan Zdravko Klanac.

Krstičević ih doveo da se pripreme za dolazak borbenih zrakoplova

"Moramo se pripremiti za dolazak budućeg višenamjenskog borbenog zrakoplova", spominjao je Krstičević. Kao što znamo, zrakoplovi nikada nisu stigli, no Grebenar i Klanac i dalje su u ZTC-u. Ta je tvrtka ponovno došla u fokus javnosti početkom prošle godine kada je otkriveno da je sedam zaposlenika te tvrtke održalo internu zabavu, s tamburicama i to u hangaru, gdje se nalaze protupožarni avioni.

ZTC se financira većinom ugovorima s MORH-om, a nakon što su 2018. godinu završili s gubitkom od 22 milijuna kuna, u 2019. godini imali su plus od 2.3 milijuna kuna. U jednom trenutku spominjala se prodaja ili ulazak stranih partnera kako bi se pokrili financijski gubitci, a vlada je ovu tvrtku skinula s popisa tvrtki od strateške važnosti. Specijalizirani portal OBRIS o ZTC-u je pisao da umjesto da ondje odlaze menadžeri kako bi spasili poslovanje ove tvrtke, zbrinjavaju se stari isluženi kadrovi MORH-a.  

Ivica Grebenar, predsjednik Uprave


Foto: Obris.org

Ivica Grebenar bivša je djelatna osoba u MORH-u iz kojeg je izašao 2018. godine, a bio je dio radne skupine za nabavku višenamjenskog ratnog zrakoplova koja se proslavila s neuspješnom nabavkom starih izraelskih F-16 zrakoplova.

U imovinsku karticu Grebenar je upisao plaću od točno 18 tisuća kuna, no ta je plaća povećana za nepoznati iznos. Naime, Grebenar je posljednji put ažurirao svoju imovinsku karticu 2018. godine. Supruga mu je zaposlena u Ministarstvu financija na prosječnoj plaći malo većoj od 7 tisuća kuna.

Grebenar posjeduje kuću u mjestu Brdovec koju je procijenio na više od pola milijuna kuna. Grebenar je upisao kuću u Brdovcu ukupne površine 164.91 metar kvadratni, no u zemljišniku kvadratura iznosi 352 čhv odnosno 1266.02 m2.

Zanimalo nas je odakle tako velika razlika.

"Navedeni podaci u imovinskoj kartici se, kako je i navedeno, odnose na površinu obiteljske kuće, a podaci iz zemljišnika se odnose na površinu okućnice. Zbog ograničenja same aplikacije za popunjavanje Izvješća o imovinskom stanju dužnosnika nisu unesene obje veličine. Kako najveći udio u vrijednosti navedene nekretnine čini kuća, Ivica Grebenar, predsjednik Uprave ZTC-a, unio je ukupnu površinu kuće za stanovanje", kažu nam iz ZTC-a.

Vratio kredit pet godina ranije, kako?

Također zanimljiv je i podatak koji smo našli u zemljišniku. Naime, vidljiv je stariji teret kredita Zagrebačke banke u iznosu od 77.285 CHF (370 tisuća kuna iznosi tadašnja vrijednost) iz 2005. godine na 13 godina, a koji je isplaćen nakon 6 godina. S obzirom na to da je Grebenar tada bio tek vojna djelatna osoba, zanimalo nas je iz kojih je sredstava isplaćen taj kredit.

"Navedeni komercijalni kredit je podignut 13 godina prije, a isplaćen 7 godina prije nego je Ivica Grebenar, sadašnji predsjednik Uprave ZTC-a, postao obveznik postupanja prema Zakonu o sprječavanju sukoba interesa", kažu nam iz ZTC-a.

Zdravko Klanac, član Uprave


Foto: HVU/ M. Sever

Zdravko Klanac član je uprave ZTC-a, a riječ je o bivšem generalu te bivšem ravnatelju Vojne sigurnosno-obavještajne agencije. Na čelo VSOA-e stupio je u studenom 2012. godine. Ondje je bio do 2015. godine kada je postavljen u Ministarstvo obrane u glavni stožer, da bi od travnja 2018. godine bio postavljen u ZTC.

Klanac vodio VSOA-u u vrijeme spornog remonta MiG-ova

Tjednik Nacional pisao je u srpnju 2015. godine da je Ured vijeća za nacionalnu sigurnost izvršio nadzor nad radom VSOA-e te utvrdio da je agencija kadrovski i operativno gotovo devastirana, da je Klanac u nekim situacijama iz zasad neutvrđenih razloga demaskirao postupanje Agencije, a tvrdi se da su se i za njegova mandata upitno koristila sredstva za posebne namjene. Mediji skloni HDZ-u tada su pisali da je Klanac smijenjen jer je pokrenuo istrage o kriminalu unutar vojnog sustava.

Bilo kako bilo, ostaje činjenica da se baš u vrijeme dok je Klanac bio na čelu VSOA-e odvijao sumnjivi remont MiG-ova u Ukrajini koji je doživio - da se blago izrazimo - fijasko. I danas se vuku repovi oko ove priče te se utvrđuje odgovornost za ovaj posao.

Klanac je na početku mandata prijavio plaću malo veću od 18 tisuća kuna, a nakon našeg upita u Imovinsku karticu upisao je odnedavno novu plaću koja iznosi 19.790 kuna.

3 stana u Splitu, Zadru i Zagrebu, 3 kuće, vinogradi...

Od nekretnina Klanac je prijavio stan Splitu od 78 kvadrata procijenjen na 800 tisuća kuna, stan u Zadru od 60 kvadrata procijenjen na 300 tisuća kuna, manju kuću u Kruševu kraj Obrovca dobio je nasljedstvom. Posjeduje kuću u Milni na Braču od koje je jedan dio dobiven nasljedstvom. Tu su manji udjeli u livadama i voćnjacima s Hvara za koje također navodi da su dobivene nasljedstvom. 

Prošle godine kupio je stan u Zagrebu na području Granešine u vrijednosti od 450 tisuća kuna. Stan je kupljen bez kredita.

"Zdravko Klanac, član uprave ZTC-a, će istekom ove godine podnijeti izvješće Povjerenstvu za odlučivanje u sukobu interesa sa svim izmjenama u svojoj imovini nastalim u ovoj godini", rekli su nam tada iz ZTC-a. U vrijeme našeg istraživanja Klanac je imao ušteđevinu od gotovo 90 tisuća eura koja više nije vidljiva. 

Klanac na sebi nema nijedan kredit.

TVRTKA: HROTE

Boris Abramović, direktor


Foto: EIHP.HR

Na čelu Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE) nalazi se Boris Abramović, a na tom mjestu je od 2015. godine. Ako niste znali, ova državna tvrtka planira proizvodnju i trguje električnom energijom iz obnovljivih izvora, organizira tržište električne energije i tržište plina kao javnu uslugu, vodi sustav poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije te vodi Registar jamstava podrijetla električne energije, osobito vodeći računa o kvaliteti usluga i zadovoljstvu korisnika, održivom razvoju te društvenoj odgovornosti i zadaćama koje ima kao trgovačko društvo od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku.

Rimac nije uspjela promijeniti odluku HROTE-a

U 2019. godini prijavili su dobit od 2 milijuna kuna, zaposleno je 39 djelatnika, a prosječna plaća iznosi visokih 13.248 kuna. Podsjetimo da je jedno od najvećih neporeznih davanje naknada za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora koja se uplaćuje na račun HROTE-a.

HROTE se spominjao i nedavno u aferi Vjetroelektrane. Naime, Josipu Rimac se tereti da je urgirala kod predsjednika Uprave Borisa Abramovića da se za C.E.M.P. u vlasništvu osumnjičenog poduzetnika Milenka Bašića osigura otkup struje po cijeni višoj od ugovorene. Po Uskoku, Rimac se u to upustila dogovorivši novčanu naknadu za sebe. Abramović je to odbio učiniti, a Rimac je najavila da će utjecati na Ministarstvo u kojem je bio ministar Tomislav Ćorić da se ta odluka promijeni. No, to se nije dogodilo.

Ušteđevina od 2.8 milijuna kuna

Abramović tvrdi da nije član nijedne stranke, a riječ je o diplomiranom pravniku. Prije nego što je postavljen odlukom vlade u HROTE, bio je član uprave tvrtke Odašiljači i veze. Još prije Abramović je bio predstojnik Ureda predsjednika Hrvatskoga sabora.

U imovinsku karticu upisao je plaću od 22.584 kune, no to je podatak još iz 2015. godine. Kada smo ga upitali koliko mu danas iznosi plaća, Abramović nam je pokazao svoju platnu listu iz koje proizlazi da mu je prošle godine u listopadu isplaćena plaća od 24.052 kune.

U imovinskoj kartici prijavio je stan u Zagrebu od 92 kvadrata procijenjen na 1.3 milijuna kuna te njivu u Rudama. Abramović kaže da je stan u Zagrebu kupio još u travnju 1995. godine od Tehnike d.d., i to većim dijelom sredstvima od prodaje svog prvog stana u Zagrebu, a manjim dijelom zajedničkom ušteđevinom supruge i njega.

Ono što nam je bilo zanimljivo je da je Abramović prijavio ušteđevinu od čak 380 tisuća eura, odnosno 2.8 milijuna kuna. Zanimalo nas je kako? Naime, utvrdili smo kako je jedno vrijeme bio u posjedu dijela stana od 102 kvadrata koji je bio procijenjen na 3 milijuna kuna, a koji je u međuvremenu prodan. Abramović je imao 50-postotno vlasništvo nad stanom. Kada smo zbrojili njegovu bivšu imovinu i primitke od prodaje tog stana nije nam bilo jasno kako je moguće da je došao do tako velike ušteđevine.

Dao nam je svu dokumentaciju i objasnio porijeklo imovine

Abramović je bio spreman odgovoriti na sva naša pitanja te je priložio bogatu dokumentaciju iz koje je razvidno da su se prodala dva naslijeđena stana, a ne jedan.  

"Prilažem ugovor o kupoprodaji stana u prizemlju u obiteljskoj kući kojega sam temeljem nasljedstva bio suvlasnik u visini 50 posto. Prilažem vam i ugovor o kupoprodaji stana na katu u toj istoj obiteljskoj kući čiji je vlasnik bila moja kćer temeljem nasljedstva od moje tete. Kćer je bila u 100 postotnom vlasništvu tog stana. Moja kćer me specijalnom punomoći opunomoćila u neograničenom raspolaganju nad nekretninom", objasnio je Abramović koji je priložio Indexu sve kupoprodajne ugovore i punomoći iz kojih je vidljivo da je za dva stana primljeno ukupno 420  tisuća eura.

Od tog iznosa 30 tisuća eura išlo je na zatvaranje kredita od prije, a kada se oduzmu troškovi agencije za prodaju nekretnina, dobije se iznos ušteđevine koji i stoji u imovinskoj kartici. Ondje stoji i da je to zajednička imovina djeteta i njega.  

"Sve je deponirano u banci", kaže na kraju Abramović koji je za razliku od svojih kolega direktora i predsjednika Uprava državnih tvrtki sve potkrijepio i dokumentacijom.

Istraživačko novinarstvo je najskuplje i potpuno financijski neisplativo novinarstvo. Ako vam je stalo do borbe protiv korupcije, podržite Uhljebarij Index Istraga donacijom. Sav novac prikupljen kroz Index Istrage bit će utrošen jedino i isključivo na najbolje istraživačke novinare i 100% neovisno, odvažno istraživačko novinarstvo.

Opširnije: https://www.istrage.hr/doniraj

***

Primajte najnovija otkrića i ekskluzive Index Istraga direktno na mail čim se dogode. Pretplatite se na Index Newsletter.

Pročitajte više

 

Pročitajte više