RAT u Ukrajini traje skoro osam godina. U ovom nominalno građanskom ratu ruski separatisti, koji su zauzeli dio pokrajine Donbas na istoku Ukrajine i proglasili paradržave Donjeck i Luhansk, ni u jednom trenutku nisu ostali bez modernog ruskog naoružanja. Unatoč ruskim poricanjima, brojni dokazi s terena ukazuju na to da ih ruska vojska aktivno podupire.
Ukrajinska vojska nije pokušala osloboditi taj teritorij u tih osam godina, ili barem nakon sklapanja sporazuma u Minsku 2014. i 2015. Ali ako je vjerovati Moskvi, ruskim medijima i separatistima iz Donbasa, ukrajinska vojska priprema veliku ofenzivu na Donbas sada - kad je uz granicu s Rusijom i Bjelorusijom razmješteno, prema posljednjim procjenama, do 190 tisuća ruskih vojnika, uz gomilu tenkova, artiljerije, ratnih brodova, aviona, helikoptera i balističkih projektila.
>> SAD: Eksplozija u Donjecku je namještena. Putin naredio: Spremite izbjegličke kampove
Separatisti granatirali ukrajinski teritorij pa optužili Ukrajinu
Podsjetimo, SAD i druge zapadne zemlje već su više puta u posljednjih mjesec dana upozorili da Rusija u području koje drže pobunjenici planira ili isprovocirati incident ili ga sama inscenirati kako bi opravdala napad.
Kijev je jučer optužio pobunjenike da su granatirali više lokacija, uključujući vrtić i školu čiji su se učenici morali skloniti u podrum. Ruski separatisti su pak optužili ukrajinske snage da su otvorile vatru na njihov teritorij četiri puta u zadnja 24 sata. Ukrajinske snage pak tvrde da su se suzdržavale od odgovora na rusko granatiranje upravo da ne bi "isprovocirali" protunapad ruskih snaga, na što Moskva, po svemu sudeći, računa.
Eskalacija u kršenjima prekida vatre očita je iz podataka ukrajinskog ministarstva obrane. Bivši švedski premijer i mirovni posrednik Europske unije za bivšu Jugoslaviju Carl Bildt objavio je na Twitteru graf koji to jasno pokazuje. Prema promatračkoj misiji Organizacije za suradnju i sigurnost (OSCE), u srijedu je zabilježeno 591 kršenje primirja, barem dvostruko više od prosjeka.
"Zabrinuti smo da Rusija pokušava inscenirati izgovor za oružani napad na Ukrajinu, još uvijek nije jasno, nema sigurnosti u pogledu ruskih namjera", rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg novinarima nakon dvodnevnog sastanka ministara obrane NATO-a u sjedištu saveza u Bruxellesu.
Ono na što je američki državni tajnik jučer upozorio, danas se događa
A američki šef diplomacije Antony Blinken jučer je na sjednici Vijeća sigurnosti u Ujedinjenim narodima detaljno opisao kako Washington smatra da će ruska invazija na Ukrajinu početi, odnosno što bi Moskva mogla iskoristiti kao povod. Za pretpostaviti je da Washington ovu prognozu temelji na saznanjima svoje obavještajne zajednice, no kao ni dosad, ni ovog puta Blinken nije iznio neke konkretne dokaze.
Za to, valja napomenuti, može postojati legitiman razlog - objavljivanje obavještajnih saznanja i dokaza može neizravno razotkriti metode pomoću kojih obavještajci dolaze do njih. Naravno, objavljivanje sigurnosno-obavještajnih zaključaka bez dokaza na kojima se temelje izlaže dužnosnike optužbama da izmišljaju i konstruiraju teorije zavjera. Upravo takav je bio i odgovor Rusije - a kada do invazije nije došlo u srijedu, kako su američki obavještajci navodno predviđali, Rusi su se krenuli otvoreno rugati SAD-u i Zapadu.
Takvo ismijavanje i opća nevjerica, pogotovo s obzirom na globalno nepovjerenje prema SAD-u, mogli su se i očekivati i upravo stoga je upitno je li ova američka taktika donijela više štete ili koristi u odvraćanju Rusije od rata. No bilo kako bilo, ono na što je Blinken upozorio u četvrtak, danas zvuči jezivo proročanski.
"Ne znamo točno kako će se stvari odvijati. Ali evo što svijet može očekivati. Prvo, Rusija planira stvoriti izgovor za napad... Ne znamo točno kako. To bi mogao biti izmišljeni takozvani teroristički bombaški napad unutar Rusije. Izmišljeno otkriće masovne grobnice, inscenirani napad dronom na civile ili lažni, a možda čak i pravi napad kemijskim oružjem", rekao je Blinken.
A što se u međuvremenu dogodilo u ukrajinskom Donbasu? Nakon početnog separatističkog granatiranja teritorija pod kontrolom ukrajinskih vlasti, separatisti i ruski režimski mediji danas su izvijestili o dva navodna napada za koje mnogi analitičari sumnjaju da su ih ustvari sami izrežirali.
Dva iznimno sumnjiva napada za koje separatisti krive Ukrajinu
Za prvi ne znamo je li se uopće dogodio - imamo samo tvrdnju separatista da su spriječili pokušaj napada proukrajinskih "sabotera" na spremnik klora u kemijskom postrojenju na separatističkom teritoriju, što je trebala biti neka vrsta kemijskog napada budući da se klor koristi i kao bojni otrov. Kao dokaz su objavili prilično sumnjivu snimku oružane borbe s navodnim saboterima, za koje tvrde da su govorili poljski.
Drugi incident je eksplozija, navodno uzrokovana autobombom, kojom je uništen automobil zapovjednika paravojske takozvane Narodne Republike Donjeck, u centru grada Donjecka. On, naravno, nije bio u automobilu.
"Rusija bi ovaj događaj mogla opisati kao etničko čišćenje ili genocid, ismijavajući koncept koji mi u ovoj dvorani ne shvaćamo olako niti ga ja olako shvaćam na temelju svoje obiteljske povijesti. Proteklih nekoliko dana ruski mediji su već počeli širiti neke od ovih lažnih tvrdnji kako bi povećali bijes javnosti i postavili temelje za rat. Danas se to intenziviralo u medijima pod kontrolom Rusije", rekao je Blinken.
Retorika o genocidu kao priprema terena za vojnu intervenciju
I zaista, ruski predsjednik Vladimir Putin je već prije nekoliko dana optužio Ukrajinu da vrši genocid, za što nema apsolutno nikakvih dokaza, nad ruskom manjinom u Donbasu. Također, rezolucija koja je u utorak izglasana u ruskoj Dumi, kojom se od Putina formalno traži priznanje neovisnosti samoproglašenih "republika", odnosno separatističkih paradržava Donjeck i Luhansk, izgleda kao prigodna priprema terena za ono što je uslijedilo danas.
Nakon Putina i Vjačeslav Volodin, predsjednik Dume (donjeg doma ruskog parlamenta), na mobilnoj aplikaciji Telegram napisao je da bi "Moskva trebala intervenirati da spriječi genocid i zločine protiv čovječnosti koje čini Ukrajina".
"Miroljubivi ljudi pate i umiru. Ne možemo to mirno gledati. Zabrinuti smo zbog ruskih državljana koji tamo žive", napisao je Volodin pa dodao: "Washington i Bruxelles zataškavaju zločine Kijeva." Slične optužbe je ranije iznio i ruski ambasador u SAD-u Anatolij Antonov, navodi BBC.
"Kako drugačije ocijeniti napade ukrajinskih snaga na rezidencijalna područja koristeći višecijevne bacače raketa? Ili masovne grobnice gotovo 300 civila koje su nađene kod Luhanska, koji su ubijeni samo zato što su ruski smatrali svojim materinjim jezikom?" zapitao se Antonov na Facebooku, opet bez da je ponudio dokaze.
"Najviše razine ruske vlade mogu teatralno proglasiti krizno stanje i Rusija će tada odgovoriti kako bi obranila građane ili etničke Ruse u Ukrajini. Moguć je konvencionalni napad, ali može doći i do kibernetičkih napada koji bi bili usmjereni na određene skupine Ukrajinaca", dodao je Blinken.
Golema evakuacija civila iz čista mira
Taj dio američke prognoze zasad se još nije ostvario, ali sad već izgleda kao pitanje vremena. Ako Ukrajina zaista nije ta koja priprema veliku ofenzivu - a podaci s terena i zdrav razum upućuju da nije - onda ovakva eskalacija Rusije može imati svrhu jedino u pripremi terena za neki oblik agresije na Ukrajinu, pod egidom zaštite ugroženih ruskih građana.
Iako takva vojna operacija još nije započela, ruski separatisti su ničim izazvani pokrenuli golemu evakuaciju civila sa svog teritorija u Rusiju. Sve su spremno popratili ruski režimski mediji, uključujući televiziju na engleskom jeziku Russia Today, a Putin je promptno naredio organizaciju izbjegličkih kampova u Rusiji uz granicu s Ukrajinom te isplatu 10.000 rubalja svakoj evakuiranoj osobi.
Najava vođa proruskih separatista o evakuaciji žena, djece i starijih u Rusiji je potencijalno jako zabrinjavajuća. Ideja da je evakuacija potrebna jer Ukrajina planira napad na dvije samoproglašene proruske "republike" nema osnove, piše BBC. S obzirom na količinu ruskih snaga koje se nalaze na ukrajinskim granicama, napad Ukrajine na Donjeck i Luhansk bio bi čin luđaka. Jednostavno rečeno, to je nezamislivo.
No separatisti i Moskva žele stvoriti privid neminovne opasnosti. Jučer je Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao da bi se "situacija na ruskim granicama mogla zapaliti u bilo kojem trenutku". Ovog tjedna je i sam Vladimir Putin, bez ikakvih dokaza ili osnove, rekao da je "Ukrajina odgovorna za genocid u istočnoj Ukrajini".
Rusija tvrdi da Ukrajina sprema napad dok joj je na granicama 190 tisuća ruskih vojnika
Dok brojni zapadni lideri upozoravaju na moguće ruske operacije stvaranja lažnog privida navodnog ukrajinskog napada, a društvenim mrežama cirkuliraju grubo napravljene snimke koje, tvrdi ruska strana, prikazuju ukrajinske sabotere u akciji, radi se o opasnim trenucima u krizi koja je i bez toga dovoljno opasna, zaključuje se u analizi BBC-ja.
Drugim riječima, Rusija i njeni pristaše na Zapadu upravo nas uvjeravaju da se ukrajinska vojska, koja je nekoliko puta slabija i malobrojnija od ruske, uz nemjerljivu rusku nadmoć u zraku, na moru i u balističkim projektilima, o nuklearnom arsenalu da ne govorimo - sprema za ofenzivu u kojoj zna da će ruska vojska intervenirati na strani ruskih separatista, koje ionako aktivno podržava već osam godina, ma koliko to Moskva negirala.
>> Rusija je nuklearna velesila. NATO joj nije stvarna prijetnja, s ili bez Ukrajine
Zanimljivo je da se ova kritična faza ruske vojne eskalacije odvija baš dok u Münchenu počinje tradicionalna Sigurnosna konferencija, kolokvijalno zvana "Davos za obranu", na kojoj ove godine ne sudjeluje Rusija. Ako ćemo spekulirati, mogli bismo zaključiti da je Putin odlučio privući pažnju zapadne elite upravo dok je okupljena u Münchenu i razotkriti jalovost njihove diplomacije.
Uskoro završavaju zajedničke vojne vježbe u Bjelorusiji
Tajming je zanimljiv u još jednom aspektu: U tijeku su Zimske olimpijske igre u Pekingu, koje završavaju za dva dana, a mnogi analitičari ranije su predviđali da će Putin pričekati da Olimpijske igre završe kako ne bi ukrao pozornost svom savezniku Xiju Jinpingu, za kojeg je domaćinstvo Olimpijskih igara stvar prestiža i promocije Kine u svijetu. No sve je izglednije da rat ipak neće čekati kraj te manifestacije.
A isti dan kad završava ZOI, trebale bi završiti i zajedničke rusko-bjeloruske vježbe u Bjelorusiji zvane Saveznička odlučnost 2022. Analitičari su također izrazili sumnju da su ove vježbe, koje su najavljene tek krajem prošle godine, organizirane kao paravan da bi se ruske snage uz teško naoružanje, poput raketnih sustava Iskander, rasporedile u Bjelorusiji, odakle im je otvoren pravac invazije za Kijev.
Sve će ovo možda neke podsjetiti na našu nedavnu povijest. Kao što Ukrajina trenutno ima odmetnute paradržavne tvorevine na svom teritoriju pod kontrolom susjedne zemlje, i mi smo početkom devedesetih imali takozvanu Republiku Srpsku Krajinu. I tada je osnova velikosrpske retorike i opravdanja za agresiju na Hrvatsku bila ta da je srpski narod u Hrvatskoj egzistencijalno ugrožen i da ga se mora spasiti vojnom intervencijom.
Hoće li se povijest zaista ponoviti, vidjet ćemo uskoro.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.