ŠEF ŠTRAJKAŠKOG odbora Đino Šverko danas je pojašnjavao kako je istovremeno mogao biti član Nadzornog odbora Uljanika d.d. i predsjednik Uljanikovog Štrajkaškog odbora. Prije nekoliko dana Šverko je novinarima objavio kako su počele sjedati plaće radnicima Uljanika.
Kad su ga novinari upitali hoće li druga smjena početi raditi, s obzirom na to da su dobili plaće, odgovorio je: "Ne, u ponedjeljak se počinje raditi."
Na ponovljeno pitanje novinara radi li se u petak poslijepodne, Šverko je odgovorio: "Znači, dobili smo plaću, ali danas se ne radi. Moraju svi malo predahnuti."
>> Plaća radnicima Uljanika stigla, ali danas ne rade: "Moraju svi malo predahnuti"
>> Šef štrajkaša objašnjava zašto je u isto vrijeme bio u Nadzornom odboru Uljanika
Prije 6 godina Šverko je kao povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske dao opširan intervju za Net.hr.
Prenijet ćemo najzanimljivije dijelove, koji su posebno interesantni ako ih sagledamo kroz današnju perspektivu.
"Ne želimo prljave poslove"
Recimo, ovako je Šverko prokomentirao poslodavce zainteresirane za angažman Uljanika.
"Javljala su nam se i korejska i norveška brodogradilišta koja su nam nudila da radimo samo trup, ali nismo htjeli. Ne želimo samo ‘prljave’ poslove nego cijeli brod. Mada smo nekoć radili čak i vijke, imali smo svoju ljevaonicu koja je preseljena u Split, zatvorene su mnoge prateće proizvodnje, ali ispod sadašnje razine organiziranosti i zaposlenosti ne bi, po nama, trebalo ići. Podržavamo povećanje produktivnosti, neka nam naruče nove brodove, a vrijedni hrvatski radnici znat će ih napraviti na dobrobit svih", govorio je današnji šef štrajkaša.
Ne žele mijenjati Upravu
Te, 2012. godine, na upit u kojim situacijama bi glas radnika bio presudan, Šverko je rekao kako nemaju ambicija promijeniti Upravu.
"Trenutačno, kad bismo htjeli, mogli bismo sazvati Skupštinu i promijeniti Upravu, ali nemamo takvih ambicija. Ne želimo uzeti preveliku ulogu pa da sve, da oprostite, ode kvragu, a morali bismo u toj situaciji imati i novac za preuzimanje. Zato čekamo drugu fazu i želimo pregovarati s ulagačima. Kao socijalni partneri možemo uvijek imati akciju ako primijetimo da nas netko želi zatvoriti ili prenamijeniti", pojasnio je.
"Ne treba nama čak ni novac"
Šef štrajkaša koji je tražio od države novac za spas Uljanika tada je govorio kako im ne treba novac.
"Uvijek nas se uspoređuje s Korejom, ali tu treba reći da oni imaju velike državne potpore. Ne treba nama čak ni novac, mogu nam isporučivati limove za gradnju broda. Ali mi smo zatvorili željezare i ako zatvorimo i potpore, brodogradnja će biti nemoguća. Uljanik radi od 1856. godine i to se ne može samo tako prekinuti, pa opet pokrenuti preko noći. I u brodogradilištu imamo projektante, konstruktore, nabavu i slično, što je izvan proizvodnje, ali omjer proizvodnih i neproizvodnih kadrova je sigurno najbolje riješen kod nas. Mislim da je to ključ naših rezultata u odnosu na druga brodogradilišta. I, naravno, prešli smo na izradu sofisticiranih plovila, kao što su ovi brodovi za produbljivanje morskog dna. Oni vrijede oko 120 milijuna eura, a služe za izradu umjetnih otoka. Recimo u Dubaiju – brod dubi stijene do 40 metara, usisava ih pa prekrcava na drugi brod. To su veliki, složeni projekti koji su vrhunac svjetske tehnologije. On nije jako velik, ali može proizvesti struje koliko je potrebno gradu od 25 tisuća stanovnika. Prije smo dosta proizvodili tankere, ali to je prilično onako… jeftin brod. Nije toliko atraktivan na svjetskom tržištu", pričao je Šverko.
Kako onda gledate na stav Slavka Linića oko izdavanja jamstava za brodogradnju? On to predstavlja kao kapitalni problem, a ne kao investiciju koja se vraća kroz potrošnju, izvoz, dodanu vrijednost, doprinose, PDV…
"To je na tragu ovog što sam govorio. Normalno je da država jamči za brodogradnju jer nam gotovo ništa od industrije nije ostalo. Mi ne pravimo avione i automobile i nema alternative ako ne želimo svi biti konobari i sobarice, uz dužno poštovanje prema tim profesijama. I naravno da trebamo hraniti 1,1 milijun penzionera i “nerealni” sektor koji je vrijedan pažnje, ali ne stvara nove vrijednosti", rekao je šef štrajkaša.
>> Linić: Brodogradilišta trebamo spašavati novcem od mirovina
"Možda sam i profesionalno deformiran nakon 30 godina rada u brodogradnji, ali meni je normalno da država jamči za proizvodnju, s tim da moram naglasiti da Uljanik nije radio državi gubitke. Mogao se zaduživati i kod banaka. U krizi smo se okrenuli opet jamstvima i Uljanik je premošćivao krizu izrađujući brodove za sebe. G. Linić je iz Rijeke i on zna – kad 3. maj kihne, Rijeka je prehlađena. Previše je to ljudi. To nisu samo tisuće zaposlenih u 3. maju, nego svi ti kooperanti, mali privatnici, antikorozivna zaštita, bojenje brodova i ostalo… To se vraća državi. Ako ti ljudi završe na birou, past će državi na teret i neće se imati što od njih ubirati. Treba samo uspostaviti model, da država bude pravi vlasnik i da postavi dobar menadžment. Možda je uspjeh Uljanika u tome što smo imali kontinuitet Uprave", govorio je Šverko prije šest godina.