TIJEKOM posljednjih 20 godina zabilježen je "zapanjujući" porast broja prirodnih katastrofa koje su nastale zbog klimatske krize, poručili su danas iz UN-a.
UN: Politički i poslovni lideri su zakazali
Istraživači iz UN-a naglasili su kako politički i poslovni lideri nisu povukli značajne poteze kako bi se ublažio utjecaj klimatskih promjena i spriječilo da se planet pretvori u "nenaseljiv pakao za milijune ljudi", javlja CNN.
Osim toga, pandemija koronavirusa koja je do sada ubila više od milijun ljudi te zarazila najmanje 37 milijuna razotkrila je neuspjeh "skoro svih nacija" da spriječe "val smrti i bolesti", unatoč opetovanim upozorenjima stručnjaka.
U posljednjih deset godina bilo je više od 7000 velikih katastrofa
U periodu od 2000. do 2019. godine dogodilo se 7348 velikih prirodnih katastrofa, među kojima su potresi, tsunamiji i uragani. U tim katastrofama smrtno su stradala 1,23 milijuna ljudi, 4,2 milijarde ljudi su pogođene, a globalni ekonomski gubici procijenjeni su na 2,97 bilijuna dolara. To je skoro duplo više nego u periodu od 1980. do 1999., godine kada ih je bilo 4212.
Prema Centru za istraživanje katastrofa, prirodnim katastrofama smatraju se one prirodne nepogode u kojima je najmanje deset ljudi poginulo, 100 i više ih je pogođeno te je proglašeno izvanredno stanje u državi ili zatražena međunarodna pomoć. Većina tih događaja poput poplava, oluja, suša, toplinskih valova i uragana je povezana s klimatskim promjenama. A u posljednjih 20 godina došlo je do njihovog naglog porasta, koji se pripisuje porastu globalne temperature. One uzrokuju povećanje ekstremnih vremenskih prilika i katastrofa.
"Zbunjujuće je vidjeti da mi svojevoljno i svjesno nastavljamo sijati sjeme vlastitog uništenja", stoji u izvještaju. Naglašavaju i kako na vladama leži odgovornost za spašavanje ovog planeta od daljnjeg siromaštva te gubitka biološke raznolikosti.
Azija je najpogođenija klimatskim katastrofama
U izvještaju se navodi i kako je Azija najpogođenija klimatskim katastrofama, kojih je na tom području u posljednjih 20 godina bilo 3068. Slijedi Sjeverna i Južna Amerika s 1756 te Afrika s 1192.
Najsmrtonosnijim katastrofama, koje se još nazivaju i megakatastrofama, smatraju se one u kojima je poginulo više od 100.000 ljudi. To su tsunami u Indijskom oceanu koji se dogodio 2004. godine, ciklon Nargis 2008. godine u Mjanmaru te potres u Haitiju 2010. godine.
António Guterres: Javno dobro mora biti iznad svega ostalog
U izvještaju se navodi i kako je došlo do nekog poboljšanja u zaštiti ranjivih zajednica koje se tiču sistema upozorenja. Agencije za upravljanje katastrofama u zemljama poput Bangladeša i Indije sačuvale su mnoge živote kroz prevenciju i pripremu stanovništva za poplave i druge nepogode.
No u izvještaju se napominje i kako visokoindustrijalizirane zemlje ne provode dovoljno kako bi se ispunio cilj o zadržavanju globalnog zagrijavanja na 1,5 Celzijusa te su pozvali vlade da učine više po tom pitanju. Ako ne dođe do značajnog smanjenja emisije stakleničkih plinova, temperature zemlje porast će za 3,2 Celzijusa. Prema tim projekcijama, doći će do još učestalijih ekstremnih klimatskih pojava u cijelom svijetu, stoji u izvještaju. Emisije se stoga moraju smanjiti za najmanje 7,2 posto svake godine u sljedećih deset godina kako bi se postigao cilj o zadržavanju povišenja globalne temperature na 1,5 Celzijusa.
"Svjedočimo malom napretku u smanjenju klimatskih poremećaja i propadanja okoliša. Ako želimo iskorijeniti siromaštvo i smanjiti utjecaj klimatskih promjena, javno dobro mora biti iznad svega ostalog", rekao je António Guterres, generalni tajnik UN-a.