´Oko 20 posto stanovništva Zemlje nema uopće pristup pitkoj vodi, koju mi na Zapadu uzimamo zdravo za gotovo´, izjavio je direktor UNESCO-va Svjetskog programa za procjenu stanja voda Gordon Young. On je kazao kako čak ´40 posto svjetskog stanovništva nema dovoljno vode za osnovne higijenske i sanitarne potrebe, što je apsolutna tragedija´.
Količina vode po stanovniku drastično se smanjuje od 1970., a očekuje se nastavak takvog trenda. Više od 2,2 milijuna ljudi umre svake godine od bolesti koje se razviju kao posljedica konzumiranja zagađene pitke vode ili kao posljedica loših sanitarnih uvjeta, kaže se u izvješću, te se dodaje da se taj problem očito zanemaruje.
Do 2050. nestašica vode utjecat će na život između dvije i sedam milijardi ljudi od oko 9,3 milijarde koliko bi ih tada moglo živjeti na Zemlji, ovisno o mjerama koje će politički čelnici odlučiti poduzeti kako bi se suočili s krizom.
´Inercija i nedoraslost svjetskih čelnika situaciji, te velik broj stanovnika našeg planeta koji nisu potpuno svjesni razmjera ovog problema, temelj su krize. U vremenima kada se goleme količine novca troše na naoružanje, ne bi trebalo izdvojiti veliku svotu novca da se i na ovom polju situacija poboljša. Problem je u tomu što politička volja nije dovoljno snažna´, ocijenio je Young.
Prema zadnjem UN-ovu Svjetskom izvješću o razvoju voda, što ga je u srijedu objavio UNESCO, a prenio New Scientist, najzagađeniju vodu u svijetu imaju Belgijanci. Ta europska zemlja posljednja je na popisu od 122 zemlje obuhvaćene istraživanjem o kvaliteti vode, dakle, ispod Indije, Jordana i devet afričkih zemalja.
U izvješću se kaže kako je posljedica nekvalitetne belgijske vode mala količina i loša kvaliteta podzemnih voda, u kombinaciji s industrijskim zagađenjem i lošom brigom za otpadne vode. Na vrhu popisa je Finska, zatim slijede Kanada, Novi Zeland, Velika Britanija i Japan. Na dvanaestom su mjestu Sjedinjene Države, a Australija je na dvadesetom.