U naputku glavnog državnog odvjetnika podsjeća se da se Zakonom o kaznenom postupku i Zakonom o sudovima za mladež štiti privatnost djeteta i maloljetne osobe, te da u članku 16. Zakona o medijima stoji da su "mediji dužni poštovati privatnost, ugled i čast građana, a osobito djece, mladeži i obitelji".
Uz to, istim se člankom "zabranjuje objavljivanje informacija kojima se otkriva identitet djeteta, ukoliko se time ugrožava dobrobit djeteta". U skladu s preporukama UN-a, Državno odvjetništvo traži da sudovi u slučajevima kada mediji krše djetetovo pravo na privatnost postupe po Ustavu, zakonima, međunarodnim konvencijama i deklaracijama.
Predsjednica Vijeća časti HND Gordana Grbić upozorava na članke 16., 17. i 18. Kodeksa časti hrvatskih novinara kojima se djeca i maloljetnici štite od nedopustivog medijskog presizanja u njihovu intimu i privatnost. Istaknula je da prema Kodeksu časti "novinar ne smije otkriti identitet djece i maloljetnika upletenih u slučajeve seksualnog zlostavljanja, bez obzira jesu li svjedoci ili žrtve".
"U novinskim izvješćima o takvim slučajevima traži se da formulacije budu takve da se iz njih ni izravno ni neizravno ne može otkriti identitet djeteta ili maloljetnika", kaže predsjednica Vijeća časti Gordana Grbić.
"Moramo spriječiti daljnju stigmatizaciju i viktimizaciju svakog djeteta kojega je sudbina stavila u fokus interesa javnosti, bilo kao počinitelja kaznenog djela, bilo kao žrtvu kažnjivog djela odraslih", mišljenje je Melanije Grgić, autorice besplatnog vodiča za novinare "Djeca i mladež u kaznenom postupku", kojega je uz potporu kanadske vlade i IREX ProMedia tiskala izdavačka agencija HND PressData.
Vodič je podijeljen novinarima, sucima, braniteljima, predstavnicima policije, socijalnim radnicima, psiholozima, defektolozima, pedagozima i nastavnicima koji su u više od desetak gradova sudjelovali u radionicama posvećenima odnosu medija i najmlađih.
Predstavnik HND-a u Vladinom Vijeću za djecu Vladimir Lulić rekao je da će upoznati Vijeće s prigovorima Odbora za prava djeteta UN-a i naputkom Državnog odvjetništva, te potaknuti raspravu o medijskom kršenju privatnosti djece i maloljetnika.
Lulić upozorava da je riječ o dugogodišnjem društvenom problemu.
"Senzacionalizam u medijima je na sebe preuzeo obvezu informiranja javnosti, pa se i onima od kojih se to ne očekuje ponekad čini da moraju slijediti takav trend." Lulić stoga smatra da bi mediji koji su u poziciji da ne sudjeluju u tome, a prije svih javna glasila, morali stvarati klimu u kojoj će takva vrst izvješćivanja biti rezervirana isključivo za žuti tisak.
Član Izvršnog odbora HND-a Lulić uvjeren je da bi odgovorni u svim relevantnim hrvatskim medijima morali "smoći snage kako bi se othrvali sveopćoj komercijalizaciji i poticanju najnižih poriva kod javnosti", ako zbog ničega drugog onda zbog "dugoročne neisplativosti" takva pisanja i za njih same.