Arktik bi do 2030-ih mogao ljeti ostati bez morskog leda, evo koje su posljedice

Ilustracija: Shutterstock

ZNANSTVENICI upozoravaju da bi Arktik mogao ostati bez morskog leda desetak godina ranije nego što se predviđalo, što je još jedan jasan pokazatelj da se klimatska kriza odvija brže nego što se očekivalo. 

Prema najnovijem istraživanju koje je danas objavljeno u časopisu Nature Communications, arktički morski led bi mogao već 2030-ih potpuno nestati tijekom rujna. Čak i ako značajno smanjimo emisije stakleničkih plinova, stručnjaci smatraju da bi Arktik do 2050-ih mogao izgubiti led tijekom ljetnih mjeseci.  

Znanstvenici su analizirali promjene razine leda od 1979. do 2019., uspoređujući različite satelitske podatke i klimatske modele. Otkrili su da je smanjenje morskog leda uglavnom rezultat onečišćenja koje zagrijava planet i da su prethodni modeli podcijenili trendove topljenja ledenog pokrova na Arktiku. 

"Mogli bismo ostati bez leda deset godina ranije nego što se predviđalo" 

"Bili smo iznenađeni kada smo shvatili da će Arktik ostati bez leda tijekom ljeta čak i ako nešto učinimo glede smanjenja emisija stakleničkih plinova", rekao je za CNN klimatolog Seung-Ki Min sa Sveučilišta znanosti i tehnologije Pohang u Južnoj Koreji. 

Arktički led nakuplja se tijekom zime, a zatim se topi ljeti. U rujnu obično dosegne najnižu razinu, da bi kasnije, pri dolasku hladnijeg vremena, ciklus ponovno krenuo. No, ako tijekom ljeta više ne bude leda, i zimi će se on sporije nakupljati. 

U slučaju da se povećaju štetne emisije i dodatno ubrza globalno zagrijavanje, Min smatra da bi Arktik do 2080. mogao ostati bez leda sve do kraja listopada.

Nalazi ovog istraživanja nisu u skladu s izvješćem UN-ovog Međuvladinog panela o klimatskim promjenama iz 2021., u kojem se navodi da će Arktik biti "praktički bez leda blizu sredine stoljeća u slučaju scenarija srednjih i visokih emisija stakleničkih plinova". "Naša studija pokazuje da bi se to moglo dogoditi 10 godina ranije, bez obzira na scenarije emisije", rekao je Min. 

Koje su posljedice? 

Tijekom proteklih nekoliko desetljeća Arktik se zagrijavao četiri puta brže od ostatka svijeta, pokazalo je istraživanje iz 2022. godine. Arktik bez ljetnog morskog leda izazvao bi strašne posljedice po cijelom svijetu. Naime, bijeli led odbija sunčevu energiju. Kada se on otopi, izlaže se tamniji ocean koji apsorbira više topline, što pak uzrokuje dodatno zagrijavanje. 

Smanjenje razine morskog leda može također utjecati na globalnu klimu. "S obzirom na pretpostavku da zagrijavanje Arktika donosi vremenske ekstreme poput toplinskih valova, šumskih požara i poplava na sjevernim geografskim širinama, raniji potpuni gubitak leda tijekom ljeta bi mogao potaknuti ekstremne događaje brže nego što smo predvidjeli", rekao je Min. 

Arktik bez leda također bi mogao dovesti do porasta komercijalnog pomorskog prometa zbog otvaranja novih ruta, a prema prošlogodišnjem izvješću o Arktiku američke Nacionalne agencije za istraživanje oceana i atmosfere, porast brodskog prometa doveo bi do većih emisija i zagađenja u regiji. 

Pročitajte više