Ušli smo u pusto splitsko brodogradilište. Radnika nema, samo ptice i usnula mačka

Foto: Andrea Topić

STO je godina, kažu na stranici Brodosplita, prošlo od "značajnijeg razvoja brodogradnje na ovim područjima" započetog "osnivanjem nekoliko manjih remontnih brodogradilišta i njihovim udruživanjem 1922. godine", mada je, sasvim sigurno, historija ozbiljne splitske brodogradnje znatno dulja i seže u 19. stoljeće, ali eto, neka bude okrugla stotka otkako su se splitska remontna brodogradilišta udruživala da bi lakše i brže stvarala grdosije koje će kliziti po svim svjetskim morima do ovog ponedjeljka, 4. srpnja 2022. godine kad u splitskom brodogradilištu, u vlasništvu samoborskog proizvođača vijaka Tomislava Debeljaka, više nema radnika.

Za sat vremena u brodogradilištu vidjeli smo petero ljudi, mačku koja spava i mnogo ptica

Za nekih sat vremena vrelog dalmatinskog popodneva, koliko smo u društvu glasnogovornika brodogradilišta Josipa Jurišića prvo šetali po jednoj hali, u kojoj nam je poput kustosa u muzeju izumrlih vrsta objašnjavao gdje su se rezali limovi, a gdje sklapali prvi elementi broda te potom obilazili bivše navoze među džinovskim i natrulim dizalicama, za cijelo to vrijeme, dakle, vidjeli smo petero ljudi, jednu mačku usnulu baš na vratima upravne zgrade, mnogo ptica i gomilu skalamerije rasute po betonskoj obali, kao da je neka željezna civilizacija prije samrtnog hropca iz utrobe izbacila sva ta čuda i ostavila ih da podsjećaju na nedavno doba kada je, vjerovali ili ne, bilo morskih obala na kojima ljudi nisu samo nanosili zaštitne faktore na preplanulu kožu, pokazivali guzice i ispijali mojito po beach barovima nego i varili, brusili, rezali, sklapali, gradili.

Gradili brodove.

Vjerovnici traže preko pet milijardi kuna, radnicima su isplaćeni minimalci za veljaču, ožujak i travanj, tko može našao je drugi posao, ali Jurišića ne napušta oprezni optimizam ili barem, po naravi posla, želi ostaviti takav dojam. Priča o prodaji nekih brodova izgrađenih za škversku flotu, o ugovoru pred potpisivanjem, spominje povratak radnika.

Četiri ophodna broda za Ministarstvo obrane, kaže, ne možemo vidjeti, zatvoreni su u hangarima. I ostat će pod ključem do daljnjeg jer je podulja kriza u poslovanju brodogradilišta eskalirala pa u njemu prvi put uopće nema brodograditelja. Istina, u službenom priopćenju koje će Jurišić naknadno poslati spominje se 150 radnika, samo što njih 145 nismo uočili. 

Nad ostacima brodogradilišta krešte galebovi, ali u priopćenju uprave ima optimizma

Priroda lagano preuzima primat. Natpis "ne gazi travu" čuva sve bujnije zelenilo od nepostojećih nogu, tračnice interne željeznice nakratko iznenade na betonskoj podlozi pa utonu u nisko raslinje. Neko oklopljeno maskirno vozilo, podsjetnik na prošli rat, dobro očuvani spomenik brodograditeljima, antifašistima poginulim u pretprošlom ratu, tvornička upozorenja s pozivom na oprez u radnom procesu, putokazi bez smisla. U hali su golubovi, čuje se lepet krila, vide se tragovi po podu, vani se naganjaju galebovi i zbunjeno krešte nad zadnjim komadom splitske obale bez napola sažvakanih komada pizze, hamburgera i hot-dogova.

U spomenutom priopćenju sastavljenom od jedva podgrijanog optimizma, stoji sljedeće:

"Već duže od 150 dana nalazimo se u izvanrednoj situaciji na koju nismo mogli utjecati jer je uzrokovana višom silom. Zbog rata u Ukrajini i sankcija Rusiji zaustavljeni su kreditni plasmani koje smo imali s ruskom VTB bankom i blokirano nam je financiranje projekata, pa smo da bi zaštitili Brodosplit i sačuvali brodograđevnu djelatnost bili prisiljeni poslati prijedloge za otvaranje predstečajnih postupaka za DIV grupu i Brodosplit, što je i odobreno.

Nakon proglašenja predstečaja trenutno možemo raditi samo na onim projektima za koje imamo osigurano financiranje. Sukladno tome, nastavljamo s razvojem 'Zero emission' putničkog jedrenjaka s nultom emisijom ispušnih plinova, turističke podmornice i besposadnog broda, kao i CEKOM i IR razvojno-istraživačkih projekata koji se financiraju iz fondova Europske unije, gdje za IR projekte iz nepoznatih razloga, već dva mjeseca nismo primili uplate, pa se nadamo skorom rješenju."

Vodstvo brodogradilišta tvrdi: "Danas u Brodosplitu radi 150 radnika"

Piše i ovo:

"Danas u Brodosplitu radi 150 radnika, i to je trenutno stanje, a koliko ćemo trebati ljudi za buduće poslove znat ćemo kad se završi predstečajni postupak koji je u tijeku. Sada dužnik, predstečajni povjerenik i sud utvrđuju osnovanost i ukupno stanje tražbina podijeljeno po različitim skupinama. U rujnu je zakazano ročište na Trgovačkom sudu kada sud treba donijeti odluku o tražbinama. Brodosplit će dostaviti plan restrukturiranja u predviđenom zakonskom roku od dana pravomoćnosti rješenja o utvrđenim tražbinama.

Ne možemo si dozvoliti nastavak gradnje projekata tako da ne možemo izvršiti svoje obveze prema radnicima i kooperantima. Nastavak izgradnje obalno ophodnih brodova sami financiramo i uložili smo znatno više nego je ugovoreno vjerujući najavama naručitelja da će regulirati korekcije u cijeni koje su se zbog pandemije Covida dogodile na svjetskom tržištu. Cijene po kojima ih gradimo su iz 2014., a nalog za nastavak izgradnje brodova u seriji smo dobili tek u 02.2020. kada smo jasno dali do znanja da je potrebno postupiti po zakonu i regulirati tržišne promjene.

Takav je i zaključak Vlade RH iz 09.2021., i tu razliku u cijeni nema tko drugi pokriti nego naručitelj. I zadnja, najnovija odluka Vlade RH od 21.06.2022. gdje daje naputak za korekciju cijena radi ublažavanja posljedica globalnog poremećaja na tržištima.
Gotovo je nevjerojatna činjenica da je Ministarstvo financija platilo 32 milijuna eura VTB banci za protestirano jamstvo za gradnju N485-polarnog kruzera , a nije nam odobrilo 10 milijuna eura da se taj isti brod završi, i da se jamstvo uopće ne naplati.
Također Brodosplit je obavio sve radove za Stonski most i vijadukt Prapratno na trasi pristupne ceste za Pelješki most, ali ih još nije naplatio. Unatoč svim nedaćama, radnicima poručujemo da Brodosplit sigurno opstaje, i da nastavljamo s gradnjom putničkih brodova, gdje smo se pozicionirali posljednjih godina."

Brodogradilište zaobilaze gradonačelnički kandidati i, naravno, premijer Plenković

Nekih pola sata prije nego što smo sve to pročitali, stajali smo na pustoj škverskoj obali i gledali privezane brodove. Klaru, jedrenjak u Brodosplitovoj floti, na vezu je, kako tumači Jurišić, otkako je korone pa mu se valjda svidjelo biti vezan jer je i dalje tu premda su ukinute sve mjere suzbijanja pandemije.

Do njega nedovršeni riječni kruzer, pa polarni kruzer u skelama, zatim Golden Horizon, jedrenjak s križnim jedrima, donedavni ponos Debeljakova brodogradilišta, "najveći brod takve vrste na svijetu", pa neki tanker u izgradnji dopremljen iz propalog trogirskog brodogradilišta da ga ovdje pokušaju dovršiti... More tuče u obalu, ispod nekakve konstrukcije vire oblutci. Bit će to lijepa plaža.

Ne čuju se i ne vide gradonačelnički kandidati, predsjednik vlade Andrej Plenković jučer je pozirao na Splitskom festivalu, no brodogradilištem se nije bavio. Predizborna je kampanja, treba obećavati lijepu budućnost, a ne se sjećati ljepše prošlosti.

Službena povijest veli da je Brodosplit, slavni splitski škver, osnovan 1922. godine. Od tada su se, također nas uči službena povijest, skoro punih sedam desetljeća nizale zle i tuđinske vlasti pod kojima je škver rastao, razvijao se, postajao mali grad s brusačima, variocima, električarima, dizaličarima, bravarima, monterima..., projektantima, pravnicima, ekonomistima, menadžerima, čuvarima, ambulantom, čak i vrtićem za djecu zaposlenih. Danas, kad je nastupila hrvatska sloboda i posvemašnji prosperitet, od brodogradilišta je ostala željezna građa nad kojom kruže ptice.

Strvinare, koji će razgrabiti ostatke, uočit ćemo naknadno.

Pročitajte više

 

Pročitajte više