Irsko predsjedništvo iznijelo je na stol 13 otvorenih pitanja iz budućeg ustava oko kojih su se ministri u velikoj mjeri složili. Po svemu sudeći, u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike ostat će načelo da se odlučuje jednoglasno, što je bio jedan od britanskih zahtjeva. Isto vrijedi i za poreznu politiku, dok su oko pitanja europskog javnog tužitelja Britanci pokazali volju za kompromis.
Nizozemska je zatražila da u ustav uđe odredba koja bi omogućila jaču zakonsku kontrolu proračunskog deficita, koji je, prema Paktu o stabilnosti eura, ograničen na 3 posto bruto nacionalnog proizvoda. S tim se ne slažu Francuska i Njemačka, koje u posljednjih nekoliko godina stalno premašuju dogovoreni deficit. Irsko je predsjedništvo predložilo deklaraciju koja bi se usvojila zajedno s ustavom, a u kojoj bi se istaknula privrženost paktu o stabilnosti eura, ali zasad nije sigurno hoće li ta deklaracija biti pravno obvezujuća.
Čelnicima EU-a koji će se okupiti u četvrtak i petak u Bruxellesu, ostavljena su dva najteža pitanja o kojima ministri u ponedjeljak nisu raspravljali. Riječ je o formuli za odlučivanje dvostrukom većinom te o sastavu buduće Europske komisije.
Prema prijedlogu ustava što ga je izradila Konvencija o budućnosti Europe, odluke u Vijeću ministara bile bi donijete ako za njih glasa 50 posto država članica koje predstavljaju najmanje 60 posto ukupnog stanovništva EU-a. S tom se formulom ne slažu pojedine zemlje, u prvom redu Španjolska i Poljska, koje traže da se podigne drugi prag tako da se izbjegne opasnost da tri najveće zemlje Njemačka, Francuska i Velika Britanija mogu blokirati svaku odluku jer imaju 44 posto ukupnog stanovništva EU-a. Trenutačno je u igri nekoliko formula, a najviše izgleda da bude prihvaćena ima formula 55/65 po kojoj bi se odluke donosile ako za njih glasa 55 posto zemalja članica koje predstavljaju 65 posto stanovništva.
Oko sastava Europske komisije postoje razilaženja između velikih i malih članica. Velike se zemlje protive načelu da svaka zemlja ima po jednog povjerenika, smatrajući da bi tako izvršno tijelo EU-a postalo preglomazno i neefikasno. Posljednji prijedlog irskog predsjedništva bio je da se 2014. zadrži načelo jedna zemlja, jedan povjerenik, a nakon toga taj bi se broj smanjio na 15 ili 18 povjerenika.
Čelnici EU-a na summitu u Bruxellesu također će imenovati novog predsjednika Europske komisije, koji će zamijeniti Romana Prodija u studenom ove godine, kada sadašnjoj Komisiji istječe mandat. U igri je nekoliko imena, a najveće izglede imaju premijeri Luxembourga i Belgije Jean-Claude Juncker i Guy Verhostadt te sadašnji povjerenik Komisije Portugalac Antonio Vitorino.
(Hina) xsv ydgk