NAJVIŠE francusko ustavno tijelo odobrilo je podizanje dobi za odlazak u državnu mirovinu sa 62 na 64 godine i odbacilo pozive političkih protivnika na referendum, javlja BBC.
Riječ je kontroverznoj mirovinskoj reformi francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Reforma je u siječnju potaknula Francuze na prosvjede. Vrlo brzo su prosvjedi u francuskim gradovima postali nasilni.
U ožujku je francuska vlada upotrijebila posebnu ustavnu ovlast da provede reforme bez glasanja. Po pitanju reforme, Macronova vlada tvrdi da su promjene ključne kako bi se spriječio kolaps mirovinskog sustava. Ustavno vijeće je sada poništilo neke od članaka reforme zbog pravnih nedostataka.
Mogućnost novih prosvjeda
Prosvjedi su zabranjeni ispred zgrade Ustavnog vijeća u Parizu do subote ujutro. Neki prosvjednici okupljeni danas u glavnom gradu skandirali su da će nastaviti prosvjedovati dok se reforma ne povuče.
U blizini zgrade Vijeća na ulicama su podignute barijere, a raspoređena je i policija zbog mogućnosti novih, potencijalno nasilnih prosvjeda zbog objave odluke.
Prosvjednici su stajali okupljeni pred pariškom Gradskom vijećnicom uz transparente s porukama poput "Štrajkovi se nastavljaju sve do povlačenja reforme", u vrijeme kada je Ustavno vijeće izreklo svoj sud.
Čelnik oporbe: Borba se nastavlja
Vlada je najavila da će reforma stupiti na snagu 1. rujna, kako je i planirala. No tvrdi sindikati i oporba upozorili su da neće pokleknuti i pozvali Macrona da ne potpiše zakon.
"Borba se nastavlja", najavio je čelnik tvrde ljevice Jean-Luc Melenchon. Ustavno vijeće odbacilo je prijedlog oporbe o raspisivanju referenduma o mirovinskoj reformi. Oporba je zatražila još jedan referendum o kojem bi Vijeće trebalo odlučiti početkom svibnja.
Politički analitičari ocjenjuju da bi široki val nezadovoljstva vladinom mirovinskom reformom mogao imati dugoročne posljedice, uključivši jačanje krajnje desnice.
Ekstremna ljevičarka: Ako potpiše zakon, predsjednik više neće moći vladati zemljom
Čelnik Stranke komunista Fabien Roussel pozvao je vladu da ne donese taj zakon. "Bojim se društvene erupcije, bojim se da će biti eksplozije", upozorio je.
"Ako potpiše zakon, predsjednik više neće moći vladati zemljom", rekla je čelnica stranke radikalne ljevice LFI Mathilde Panot. "Mobilizacija se nastavlja više nego ikada prije i nećemo dopustiti da ova reforma ide svojim putem", rekla je.
Prosvjedi koji su od siječnja okupljali stotine tisuća ljudi posustali su u zadnje vrijeme. Nasuprot ljevici, čelnik tradicionalne stranke desnice Eric Ciotti pozvao je sve političke snage da prihvate odluku.
Čelnica krajnje desnice Marine Le Pen napisala je na Twitteru da "politička sudbina mirovinske reforme nije zapečaćena" i pozvala birače da podrže one koji se tomu protive na sljedećim izborima kako bi je oni ukinuli.