Na blagdan Alojzija Stepinca, koji je jučer svečano proslavljen u riječkoj Župi sv. Ane, riječki nadbiskup Mate Uzinić poručio je kako lik i djelo blaženika treba osloboditi od političkih i ideoloških zlouporaba.
Naglasio je da Stepinac ne smije biti simbol podjela, već nadahnuće za život po evanđelju, govoreći o snazi istine i opasnosti od klevete, piše IKA.
U svojoj propovijedi nadbiskup je istaknuo da su sveci, pa tako i blaženi Stepinac, vidljivi znakovi Božje prisutnosti u narodu, što poziva na radost, ali i na odgovornost. Podsjetio je da je svetost poziv upućen svima te da, unatoč životnim poteškoćama, vjernici ne smiju odustati od te zadaće, jer upravo Stepinčev život svjedoči da je svetost moguća.
Povlačeći paralelu s evanđeoskim ulomkom u kojem Isusa optužuju, nadbiskup je podsjetio da su ga pratile teške optužbe i ogovaranja, pa čak i tvrdnje da "nije priseban".
Upozorio je kako se klevete gotovo nikada ne mogu u potpunosti ispraviti, što je ilustrirao anegdotom iz života sv. Filipa Nerija o perju raznesenom vjetrom. "Kao što se rasuto perje više ne može pokupiti, tako se ne mogu vratiti ni klevete i ogovaranja kad jednom iziđu iz naših usta", rekao je nadbiskup.
U tom je svjetlu govorio i o Alojziju Stepincu. "Perje je prosuto. I premda je i sudskim postupcima i crkvenim procesom beatifikacije pokazano da te optužbe ne stoje, one se i dalje lijepe uz njegovo ime", kazao je Uzinić, dodavši kako suprotstavljena mišljenja o Stepincu i danas opterećuju njegovu kanonizaciju.
Nadbiskup je upozorio da problem kanonizacije nije samo u povijesnim klevetama, nego i u načinu na koji se Stepinca danas često prikazuje.
"Još je veći problem što smo Stepinca pretvorili u nacionalnog junaka, a njegovu kanonizaciju u političko pitanje", naglasio je, pojasnivši kako se time zanemaruje da je Stepinac prije svega bio "za Boga i za čovjeka, osobito za onoga čiji je život bio ugrožen, bez obzira na narodnost ili vjeru".
Uzinić je upozorio da se vjera i vjerski simboli mogu zloupotrijebiti kada se podrede partikularnim interesima, uključujući nacionalističke i populističke ideologije. "Vjera, vjerski simboli i poruke tada postaju sredstvo borbe protiv drugih, a ne put obraćenja i evangelizacije drugih", rekao je.
Istaknuo je kako je upravo tu vidljiva aktualnost Stepinčeva svjedočanstva.
"Bio je domoljub, ali nije bio nacionalist. I zato nije ništa drugo nego li zloupotreba njegovog imena i djela njegovo pretvaranje u nacionalni simbol i u sredstvo za promicanje populističkih ideja koje u drugim ljudima, narodima i vjerama vide neprijatelje, a ne prepoznaju braću i sestre. Stepinac je osuđivao i prokazivao jednako odlučno nacionalizam kao i komunizam", poručio je nadbiskup Uzinić.
Kao primjer Stepinčeva odmaka od nacionalizma, naveo je njegovu propovijed studentskoj mladeži iz 1938. godine, u kojoj je upozorio da idol ne mora biti samo "bezbožni komunizam", nego i nacija ako zauzme mjesto Boga.
"Najveća vrijednost i vrhovna norma nije ni krv ni rasa… nego Bog na nebu, a na zemlji slobodna duhovna ličnost, besmrtni duh pojedinčev", citirao je nadbiskup Stepinca, naglasivši da sve ostalo postoji radi čovjeka, a ne obratno.
Povezujući Stepinčevu poruku s današnjim vremenom, koje je pokojni papa Franjo opisao kao "treći svjetski rat u dijelovima", nadbiskup je pozvao vjernike da se odupru svakom idolopoklonstvu koje ljude pretvara u neprijatelje. "Važno je da nam blaženi Alojzije ne bude samo znak identiteta, nego i nadahnuće za život po evanđelju. Tako ćemo najbolje pomoći njegovoj kanonizaciji", kazao je.
Osvrnuvši se na poruku pape Lava XIV. za Svjetski dan mira, zaključio je kako kršćani ne bi smjeli biti izvor novih podjela, već graditelji dijaloga, oprosta i bratstva. "U vremenu koje lako proizvodi neprijatelje, mi ustrajno moramo ostati braća i sestre", zaključio je nadbiskup Uzinić.