GLOBALNA konkurentnost gospodarstva EU, deveti paket sankcija protiv Rusije te cijene energije pitanja su koja će dominirati sastankom na vrhu čelnika EU danas u Bruxellesu.
Globalnoj konkurentnosti europskog gospodarstva, koje je u poteškoćama zbog enormnog rasta cijena energije nakon ruskog napada na Ukrajinu, sada prijete i goleme subvencije kojima američka vlada potiče domaću proizvodnju. U EU strahuju da bi to moglo dovesti do bijega investitora u Sjedinjene Države koje svojim proizvođačima u području zelene tranzicije daju izdašne olakšice.
Administracija predsjednika Joea Bidena donijela je investicijski plan od oko 370 milijardi dolara, nazvan Akt o smanjenju inflacije (IRA) koji predviđa velike porezne povlastice za američke proizvođače.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je na europski odgovor kako bi se osiguralo da i europska poduzeća imaju slične pogodnosti. "Potrebno je pojednostaviti naša pravila i imati makroekonomski odgovor i razinu pomoći koja na europskoj i nacionalnoj razini omogućuje ekvivalentan odgovor onome što rade Amerikanci", rekao je Macron po dolasku na summit.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poslala je uoči summita pismo u kojem najavljuje da će predložiti labavija pravila o državnim potporama u području obnovljivih izvora energije i zelene tehnologije. U tom pismu Von der Leyen je navela plan u četiri točke o tome kako se suprotstaviti američkom protekcionizmu.
Prva točka je pokušati uvjeriti Bidena i američki Kongres da promijene IRA, druga je olabaviti pravila o državnim potporama kako bi se olakšalo subvencioniranje poduzeća, zatim znatno povećati investicije u obnovljive izvore energije i kao četvrtu točku uspostaviti Europski suvereni fond, koji bi se punio zajedničkim zaduživanjem kako bi se financirala europska poduzeća.
Države članice nisu su se na nižim razinama uspjele usuglasiti o devetom paketu sankcija protiv Rusije tako da se to pitanje vjerojatno neće moći izbjeći na najvišoj razini. Glavno je pitanje mogu li trenutačna pravila o sankcijama spriječiti izvoz ruskih poljoprivrednih proizvoda i gnojiva u zemlje u razvoju.
Njemačka, zajedno sa zemljama kao što su Francuska i Nizozemska, poziva na prilagodbe kako bi se isključili potencijalni izvozni problemi i pružila veća pravna sigurnost.
Ali druge zemlje poput Poljske, Litve i Latvije to ne žele, smatrajući da bi se to moglo shvatiti kao potvrda ruske propagande. Moskva tvrdi da zbog zapadnih sankcija ne može izvoziti hranu i gnojiva, što dovodi do povećanja cijena hrane u svijetu i rizika od gladi u siromašnim zemljama.
Poljska dovodi u pitanje paket koji uključuje pomoć Ukrajini i dogovor o Mađarskoj. Varšava ne želi da se pitanje minimalne stope korporativnih poreza stavlja u isti paket s prijedlogom o pomoći Ukrajini.
Veleposlanici država EU izglasali su u ponedjeljak odluku o zamrzavanju 6.35 milijardi eura iz kohezijskih fondova Mađarskoj, nešto manje od iznosa koji je predlagala EK, u zamjenu za uklanjanje veta Budimpešte na pomoć Ukrajini i oko minimalne stope korporativnih poreza.
Poljska ima primjedbe, iako nije jasno kakve, na dogovor o minimalnoj stopi korporativnih poreza. Globalni minimalni porez na dobit od 15 posto dogovorilo je 140 zemalja u organizaciji OECD-a kako bi se spriječilo da velike međunarodne tvrtke prebacuju dobit diljem svijeta kako bi smanjile svoje porezne obveze.
Poljski premijer Mateusz Morawiecki izjavio je danas u Bruxellesu da je pogrešno to stavljati u isti paket i povezivati pitanje pomoći EU Ukrajini s pitanjem minimalne stope korporativnih poreza jer je to neka vrsta ucjene.
"To je miješanje krušaka i jabuka. Nepotrebno je povezivati tako različite stvari poput pomoći Ukrajini, što je moralno pitanje, s korporativnim porezima", izjavio je Morawiecki po dolasku na summit čelnika EU. Čelnici EU također bi, bez rasprave, trebali potvrditi kandidatski status Bosni i Hercegovini i usvojiti zaključke o procesu proširenja.