SVI znaju konvencionalne mudrosti o metabolizmu - ljudi nakon 20-ih godina postupno skupljaju kilograme zato što im se metabolizam usporava, osobito u srednjoj dobi. Žene imaju sporiji metabolizam od muškaraca, zato teže kontroliraju svoju težinu. Menopauza samo pogoršava stvari, još više usporavajući ženski metabolizam.
Sve je to pogrešno, ako je suditi prema radu objavljenom u četvrtak u časopisu Science. Koristeći podatke gotovo 6500 ljudi u dobi od 8 dana do 95 godina, istraživači su otkrili da postoje četiri različita životna razdoblja što se tiče metabolizma. Također su otkrili da nema stvarnih razlika između metaboličkih stopa muškaraca i žena nakon kontrole drugih čimbenika, piše The New York Times.
Otkrića koja će vjerojatno preoblikovati znanost o fiziologiji ljudi
Otkrića ovog istraživanja vjerojatno će preoblikovati znanost o ljudskoj fiziologiji, a također bi mogla imati implikacije na neke medicinske prakse, poput određivanja odgovarajućih doza lijekova za djecu i starije osobe. "Ovo će biti u udžbenicima", predvidjela je Leanne Redman, fiziologinja za ravnotežu energije s biomedicinskog istraživačkog instituta Pennington u Baton Rougeu, u američkoj saveznoj državi Louisiani.
Rozalyn Anderson, profesorica medicine na Sveučilištu Wisconsin-Madison, koja proučava starenje, u jednom je intervjuu rekla da je zadivljena otkrićima ove studije: "Morat ćemo revidirati neke svoje ideje." No, implikacije za javno zdravlje, prehranu i nutricionizam zasad su ograničene.
"Mislim da studija ne otkriva ništa novo za pojedinca. Kad je u pitanju povećanje tjelesne težine, problem je isti kao i dosad, ljudi unose više kalorija nego što sagorijevaju", rekao je dr. Samuel Klein, ravnatelj Centra za ljudsku prehranu pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta Washington u St. Louisu, koji nije bio uključen u studiju.
Ključna pitanja o promjenama metabolizma tijekom života
Metabolička istraživanja su skupa, pa je većina objavljenih studija imala vrlo malo sudionika. No, glavni istraživač nove studije, Herman Pontzer, evolucijski antropolog sa Sveučilišta Duke, rekao je da su se sudionici projekta složili podijeliti svoje podatke. U istraživanju ima više od 80 koautora. Kombinirajući podatke iz nekoliko laboratorija prikupljene tijekom 40 godina, autori su imali dovoljno informacija za postavljanje općih pitanja o promjenama metabolizma tijekom života.
Svi istraživački centri uključeni u projekt proučavali su metaboličke stope metodom koja se smatra zlatnim standardom - dvostruko označenom vodom. To uključuje mjerenje potrošenih kalorija praćenjem količine ugljikova dioksida koji osoba izdahne tijekom dnevnih aktivnosti. Istraživači su također imali podatke o visini i težini sudionika i postotak tjelesne masti, što im je omogućilo da shvate temeljne stope metabolizma. Naravno, manja osoba će sagorjeti manje kalorija od veće osobe, no s obzirom na veličinu i postotak masti, autori su se pitali jesu li im i metabolizmi bili drugačiji.
"Nismo dobro razumjeli kako veličina tijela utječe na metabolizam ili kako starenje utječe na metabolizam. Ovo su temeljne stvari, za koje se mislilo da su riješene prije 100 godina", rekao je dr. Pontzer.
U središtu njihovih otkrića bilo je to da se metabolizam svih ljudi razlikuje u četiri različite faze života:
- u djetinjstvu, do prvog rođendana, sagorijevanje kalorija je na vrhuncu i ubrzava se sve dok ne bude 50 posto iznad stope u odraslih
- od prve do 20. godine metabolizam se postupno usporava po stopi od tri posto godišnje
- od 20. do 60. godine metabolizam je stabilan
- nakon 60. godine opada po stopi od 0.7 posto godišnje.
Ne postoji stalna stopa potrošnje energije po kilogramu
Nakon što su istraživači kontrolirali veličinu tijela i količinu mišića koje ljudi imaju, nisu otkrili nikakve razlike između muškaraca i žena. Kao što se moglo očekivati, iako metabolički obrasci vrijede za populaciju, pojedinci se razlikuju. Neki imaju stope metabolizma 25 posto ispod prosjeka za svoju dob, a drugi imaju stope 25 posto veće od očekivanih. Ali te iznimke ne mijenjaju opći obrazac, odražen u grafikonima koji pokazuju putanju metaboličkih stopa tijekom godina.
Četiri razdoblja metaboličkog života prikazana u ovom radu pokazuju da ne postoji stalna stopa potrošnje energije po kilogramu, istaknuo je dr. Redman. Stopa ovisi o dobi. To je u suprotnosti s dugogodišnjim pretpostavkama u znanosti o prehrani. Putanja metabolizma tijekom života i pojedinci koji se izdvajaju otvorit će brojna istraživačka pitanja. Na primjer, koje su karakteristike ljudi čiji je metabolizam veći ili niži od očekivanog te postoji li veza s pretilošću?
Najveće iznenađenje studije - metabolizam dojenčadi
Jedan od nalaza koji je dr. Pontzera najviše iznenadio bio je metabolizam dojenčadi. Očekivao je, primjerice, da će novorođenče imati iznimno visoke metaboličke stope. Uostalom, opće je pravilo u biologiji da manje životinje brže sagorijevaju kalorije od većih. Umjesto toga, rekao je dr. Pontzer za The New York Times, u prvom mjesecu dojenčad ima istu brzinu metabolizma kao i njihove majke. No, ubrzo nakon rođenja djeteta nešto se pokreće i brzina metabolizma raste.
Očekivalo se također da će se metabolizam odraslih početi usporavati u 40-im godinama ili početkom menopauze kod žena. No, to se nije dogodilo. Usporavanje metabolizma koje počinje oko 60. godine rezultira padom metabolizma za 20 posto do 95. godine.
Ljudi se temeljito mijenjaju u dobi od 60 godina
Dr. Klein rekao je da, iako ljudi u prosjeku dobivaju više od pola kilograma godišnje tijekom odrasle dobi, to ne mogu pripisati usporavanju metabolizma. Klein kaže da energetske potrebe srca, jetre, bubrega i mozga čine 65 posto metabolizma u mirovanju, iako čine samo pet posto tjelesne težine. Sporiji metabolizam nakon 60. godine, dodao je Klein, može značiti da ključni organi funkcioniraju slabije kako ljudi stare. Možda je to jedan od razloga što se kronične bolesti najčešće javljaju kod starijih osoba.
Čak bi i studenti mogli osjetiti učinke metaboličke promjene oko 20. godine, rekao je dr. Klein: "Kad završe fakultet, sagorijevaju manje kalorija nego na početku." U dobi od 60 godina, koliko god mladoliko izgledali, ljudi se temeljito mijenjaju.
"Postoji mit o dugotrajnoj mladosti. Biologija kaže drukčije. U dobi od oko 60 godina stvari se počinju mijenjati. Postoji trenutak kada stvari više nisu onakve kakve su bile", zaključuje dr. Anderson za The New York Times.