Foto: 123 rf, Hina
Zbog straha od Brexita već je došlo do povećanja razlike između kamatne marže njemačkih obveznica i obveznica ostalih zemalja eurozone. "To je obično znak financijskog stresa", pisao je ovog tjedna WSJ.
Analitičari su se s pravom pribojavali ovog scenarija, Brexit će potkopati dobre rezultate eurozone. Naime, nezaposlenost je pala, a porasla je potrošnja. No, skromni oporavak sada bi mogao potaknuti krizu.
Jak udarac za eurozonu
Brexit bi za eurozonu mogao biti jak udarac, budući da je ona ekonomskim vezama povezana Velikom Britanijom. U ekonomskim terminima, tri su glavna kanala zaraze, piše WSJ. Prvi bi bio utjecaj na poslovno i potrošačko povjerenje, što bi moglo dovesti do odgode u ulaganjima i smanjenja potrošnje. Drugi bi bio utjecaj na financijskim tržištima - porast prinosa na obveznice, koji bi ,ako bi se održao, doveo do porasta realnih kamatnih stopa što bi usporilo gospodarski rast.
Treći, ali ne manje važan čimbenik, bit će utjecaj na tečaj. Izlaz Velike Britanije iz EU već je jutros doveo do devalvacije funte, a to bi Amerikancima moglo dobro doći kao još jedan izgovor da američke Federalne rezerve odgode sljedeći porast kamatnih stopa. To bi moglo dovesti do daljnje aprecijacije eura. Isto bi moglo ugroziti konkurentnost izvoza eurozone, ali i dovesti do smanjenja uvoznih cijena - što će povećati rizike deflacije.
Velik rizik za euro
Neki političari smatraju da izlazak Velike Britanije iz EU predstavlja ozbiljan rizik za sam euro, budući da je on sam testiran mnogim krizama i da je euro druga najčešća rezervna valuta. Valja podsjetiti i da postoje obveznice denominirane u bilijunima eura, pa neki dužnosnici sugeriraju da ta valuta sad ima kredibilitet investitora.
Drugi su više u strahu - zabrinuti su da će britanski izlazak potaknuti duboki šok koji će uzrokovati političke i ekonomske probleme. Mnogi su prije održavanja referenduma prognozirali da će u slučaju da se Britanci odluče za Brexit i drugi slijediti njihov primjer, a to se upravo događa. Naime, desničari Francuske i Nizozemske već su najavili da žele provesti isti referendum. Upravo ta činjenica dovodi ozbiljnu sumnju u dugoročnu budućnost EU i jedinstvenog tržišta.
Nacionalističke stranke dobivaju novi vjetar u leđa, posebno u srednjoj i istočnoj Europi, što dodatno razdire jedinstvo Europske unije. Brexit će, analizira WSJ, stvoriti političku klimu u mnogim zemljama, prema kojoj će vladama biti teže provesti reforme koje bi povećale produktivnost te stvorile potencijalni rast.
Na primjer, Španjolska ide na izbore u nedjelju, a ljevičarska stranka koja se protivi mjerama štednje trenutno je druga po anketama. Neki dužnosnici strahuju da će briga na tržištu zbog rasta mogla potaknuti sumnju u održivost pojedinih nacionalnih tereta duga ili pak održivosti nacionalnih bankarskih sustava.
Europska centralna banka ima limitirane opcije
U takvim okolnostima ECB ima ograničene opcije. Dio ekonomskih stručnjaka boji se da bi pritisak da kamatne stope idu dalje u negativu bio kontraproduktivan, što bi potkopalo profitabilnost banaka te dovedo do manje raspoloživih kredita.
Europska centralna banka, zbog ove britanske odluke, uskoro bi se mogla suočiti s nedostatkom državnih obveznica koje ispunjavaju uvjete za program kvantitativnog popuštanja. Postavlja se pitanje koliko još može trajati ekspanzija kvantitativnog popuštanja, odnosno kupnje državnih obveznica te ulaganje novca u gospodarstva eurozone.
Naposlijetku, odgovor na duboki ekonomski šok u eurozoni mogao bi biti politički. Kako analizira WSJ, Njemačka i Francuska žele poteze prema snažnijoj vanjskoj politici te većoj obrambenoj suradnji, uz obnovljeni pritisak za produbljivanje jedinstvenog tržišta koji bi svijet trebao uvjeriti da europski projekt i dalje postoji.
Ipak, dobar dio ekonomista tvrdi da su potrebni novi prijedlozi za dublju fiskalnu i političku integraciju. Francuska i Njemačka još nisu postigle dogovor oko toga kako bi ta integracija trebala izgledati, kao niti oko toga koliko bi suvereniteta trebalo biti preneseno u Bruxelles. Dodatno, klima je u ovom trenutku takva da ne postoji mogućnost da bi birači za to dali svoj pristanak. Očekuje se da će tržišni pritisak na eurozonu postati intenzivniji, prije negoli političari na isti daju odgovor.