Dijelovi Nacionalnog parka Lassen Volcanic u Kaliforniji nalikuju paklenom krajoliku, s izvorima kipuće vode i blata gdje temperature dosežu i do 240 Celzijevih stupnjeva - uvjeti smrtonosni za gotovo sav život. Ipak, u tim je negostoljubivim vodama međunarodni tim znanstvenika otkrio izvanredan jednostanični organizam, sićušnu "vatrenu amebu", koja ne samo da preživljava, već i napreduje u ekstremnoj vrućini, piše Futurism.
Ovo skromno stvorenje, pod mikroskopom vidljivo tek kao ljepljiva mrlja, postavilo je "novi rekord za gornju temperaturnu granicu" za sve složene organizme na Zemlji. Prema znanstvenicima, čija studija još čeka recenziju, ameba se može razmnožavati diobom na nevjerojatnoj temperaturi od 63 Celzijeva stupnja. Nazvana "Incendiamoeba cascadensis", što znači "vatrena ameba s Kaskadskog gorja", ovo otkriće mijenja naše shvaćanje granica života.
Postojanje ove amebe dovodi u pitanje dosadašnju ideju da su prokarioti - jednostavni organizmi bez definirane jezgre, poput bakterija - jedini oblici života sposobni preživjeti ekstremne temperature.
Iako su prokarioti i dalje prvaci otpornosti, s nekim vrstama koje preživljavaju na temperaturama između 65 i 122 Celzijeva stupnja, ovo je prvi put da se jedan eukariot približio takvim granicama. Za razliku od prokariota, vatrena ameba je eukariot - složeni organizam sa stanicom koja ima definiranu jezgru i organele. U ovu skupinu spadaju sve životinje, biljke, gljive, pa tako i ljudi.
Za usporedbu, gornja granica tjelesne temperature koju ljudi mogu podnijeti iznosi oko 43 stupnja, nakon čega nastupa smrt. Dosad se vjerovalo da najotporniji eukarioti, poput nekih gljiva i crvenih algi, ne mogu preživjeti iznad 55 do 60 stupnjeva, što otkriće vatrene amebe čini izvanrednim.
"Moramo značajno preispitati što je sve moguće za eukariotsku stanicu", izjavila je za časopis Nature Angela Oliverio, mikrobiologinja sa Sveučilišta Syracuse i suautorica studije.
Ironično, tim je ovaj sićušni mikroorganizam pronašao u pH neutralnom potoku tople izvorske vode, na mjestu koje je jedan od istraživača opisao kao naizgled neugledno. "To je najnezanimljivija geotermalna značajka koju ćete pronaći u Lassenu", rekao je mikrobiolog Beryl Rappaport, također sa Sveučilišta Syracuse i suautor studije.
Prvotna analiza vode pod mikroskopom nije otkrila nikakve znakove života. No, dogodilo se nešto neočekivano kada su znanstvenici u uzorke dodali hranjive tvari i zagrijali ih na temperaturu od oko 57 stupnjeva, što odgovara temperaturi potoka.
Tada su primijetili kako se dotad nepoznata ameba kreće i razmnožava. Kada su polako podizali temperaturu do 63 stupnja, ameba je nastavila s diobom. Čak i stupanj više, i dalje je bila aktivna.
Tek na temperaturi od 70 stupnjeva, ameba je prešla u stanje mirovanja, pretvarajući se u cistu s tvrdom ljuskom koja je štiti od nepovoljnih uvjeta. Snižavanjem temperature, ameba bi se ponovno "probudila" i nastavila rasti.
Analiza genoma vatrene amebe otkrila je gene povezane s regulacijom proteina i stabilnošću genoma, što objašnjava njezinu nevjerojatnu otpornost. Znanstvenici su uzbuđeni jer ovo otkriće otvara vrata potrazi za drugim, dosad neotkrivenim eukariotima koji vole toplinu, takozvanim termofilima, područjem u kojem su se dosad proučavali uglavnom prokarioti.
"Pogledali smo u jednom potoku", rekla je Oliverio. "Možda smo imali izuzetnu sreću i nema ničeg drugog tamo, ali stvarno ne mislimo da je to slučaj." Osim znanstvene znatiželje, otkriće bi moglo imati i praktične primjene.
Proteini unutar amebe mogli bi poslužiti kao izvor "termostabilnih proteina" s velikim potencijalom u biotehnologiji. Naposljetku, ovo otkriće jača i nade u postojanje života izvan Zemlje, sugerirajući da bi složeni organizmi mogli postojati u ekstremnim uvjetima na planetima poput Marsa.