HRVATSKI zavod za javno zdravstvo na čijem je čelu Krunoslav Capak objavio je seriju videa kojima javne osobe pozivaju građane na cijepljenje.
Iz HZJZ-a su medijima danas poslali priopćenje o novom spotovima u kojem su poručili da su zajedno s Ministarstvom zdravstva intenzivirali kampanju cijepljenja građana protiv covida-19 serijom videoporuka na društvenim mrežama.
"U video spotovima poznate osobe različitih zanimanja iz javnog života Hrvatske govore o svojim iskustvima s epidemijom COVID-19 i cijepljenjem protiv te zarazne bolesti koja se proširila cijelim svijetom. Autor spotova je poznati hrvatski glumac i režiser Dejan Aćimović koji je pred kameru doveo brojne kolegice i kolege glumce, televizijske novinare, sportaše i trenere, pjevače i kompozitore. Svatko od njih šalje poruku o svojem viđenju i razlozima kako zaštititi svoje i tuđe zdravlje, te zašto u cjepivu i cijepljenju vide najučinkovitiju mogućnost da se nadvlada pandemija i život vraća u okvire sigurnosti kakvoj većina stanovnika svijeta teži već drugu godinu", piše HZJZ.
Index je već pisao o tome da je Capak naručio 12 spotova za promicanje cijepljenja te da je posao dobila firma glumca Dejana Aćimovića.
Cijena odabrane ponude je 162.500 kuna, a posao je dobila Aćimović tvrtka DA FILM iz Zagreba. Na natječaj se javilo šest ponuđača, a DA FILM je, prema svemu sudeći, ostvario najveći broj bodova. Aćimović je vlasnik firme i jedini zaposleni.
Za više od 160.000 kuna zasad smo dobili osam od 12 ugovorenih videa, prilično simplističkih. Svaki se pojedini video sastoji od jednog ili dva kadra. HZJZ-ove poznate osobe koje bi ljude trebale potaknuti na cijepljenje su Zoran Šprajc, Tonči Huljić, Andrija Jarak, Ida Prester, Enis Bešlagić, Željko Bebek, Bojana Gregorić Vejzović i braća Sinković.
Njihove poruke su raznolike. Bebek recimo više promovira svoj CD i pjesmu nego cijepljenje.
Kako sve to izgleda, pogledajte sami.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.