DANAS je održana sjednica vlade. Premijer Andrej Plenković govorio je o situaciji u Ukrajini, hrvatskim državljanima u toj ratom zahvaćenoj zemlji, o prihvatu izbjeglica iz Ukrajine, slanju vojne pomoći Ukrajini...
Zanimljivo je da je točka dnevnog reda vlade pod nazivom "Prijedlog odluke o slanju pomoći" označena oznakom "povjerljivo".
"Sad su maske pale, žele okupirati najveću europsku zemlju"
"Svjedoci smo ničim izazvanog brutalnog napada ruske vojske na Ukrajinu i to kopnom, zrakom i s brodova. Nakon što smo tjednima slušali uvjeravanja ruske diplomacije da se nikakav napad ne sprema, sad su maske pale. Žele okupirati najveću europsku zemlju. Sad vidimo tko je s pravom upozoravao, a tko je obmanjivao svjetsku javnost", rekao je Plenković na početku.
"Hrvatski narod jako dobro zna što znači obraniti svoju domovinu od agresije. Za Hrvatsku nema dileme, mi možemo biti samo na strani demokratske i suverene Ukrajine. Rusiju i ruski narod pozivamo da prekine ovaj suludi ratni pohod, da se vrate politici razuma i dijaloga", dodao je Plenković.
"Za razliku od napada na Hrvatsku kad reakcija međunarodne zajednice nije bila na razini, u slučaju Ukrajine svjedočimo jedinstvenoj reakciji EU, koja je naučila pogrešku. Stavljeni smo pred gotov čin, nema mjesta kalkuliranju. Svjesni smo da će sankcije Rusiji imati posljedice i za EU i za Hrvatsku, ali Hrvatska i ostale članice EU odabrale su jedino ispravno", rekao je.
"Parlamentarna većina je jedinstvena. Jedinstvo i punu podršku mjerama koje poduzimamo kao vlada jutros je pokazala i parlamentarna oporba, što je važno i što osobito cijenim. Zato smo izglasali u saboru i rezoluciju o Ukrajini", rekao je Plenković.
"Šaljemo zaštitnu opremu i oružje vrijedno 124 milijuna kuna"
"Svjedočimo velikom elanu hrvatskog naroda prema bratskom ukrajinskom narodu. Hrvatska je još jednom pokazala solidarnost. Vlada je također brzo reagirala, već u prvim satima napada na Ukrajinu", rekao je.
"Podižemo stupanj pripravnosti za primanje izbjeglica, ali i za osiguranje opskrbe plinom te mjere zabrane ruskim letovima u hrvatskom zračnom prostoru. Hrvatska će se pridružiti odluci EU da se neke ruske banke isključe iz sustava SWIFT. Danas ćemo donijeti odluku i o slanju vojne pomoći Ukrajini, tu je zaštitna oprema i pješačko oružje u vrijednosti od 124 milijuna kuna", rekao je Plenković.
"Još jednom želim ponoviti. Hrvatska ne može pasivno promatrati agresiju na Ukrajinu, to bi značilo kapitulirati pred najgrubljim nasrtajem na međunarodno pravo. Mi našim potezima moramo stati na pravu stranu povijesti kako bismo poslali poruku da jako dobro razumijemo što se događa, na to smo i upozoravali. To je jedini pravi put. Hrvatska je podržala europski put Ukrajine, zajedno sa Zelenskim sam u prosincu potpisao deklaraciju kojom to jasno kažemo", rekao je.
"U Ukrajini između 30 i 50 hrvatskih državljana"
Ministar Grlić-Radman nakon Plenkovića je govorio o hrvatskim državljanima u Ukrajini.
"Hrvatska je zadržavanjem veleposlanice u Ukrajini pokazala solidarnost. Ukrajina je bila prva zemlja UN-a koja je priznala neovisnost Hrvatske. MVEP kontinuirano prati razvoj situacije, u kontaktu smo 24 sata", rekao je.
"Većina naših državljana se nalazi u Kijevu, dio ih je u Lavovu. Procjenjuje se da je u Ukrajini između 30 i 50 naših državljana. Prije agresije bilo ih je 114. Broj građana se stalno mijenja jer dio njih uspijeva prijeći granici s EU", rekao je Grlić-Radman pa dodao: "Radna skupina ministarstva će kontaktirati sve osobe s popisa i utvrditi točan broj ljudi i njihovo mjesto boravka."
Božinović o prihvatu izbjeglica
Božinović je govorio o prihvatu izbjeglica iz Ukrajine.
"Od prvog dana početka agresije, sve sastavnice sustava domovinske sigurnosti su se aktivirale kako bi se osigurao sveobuhvatni pristup vezan za prihvat izbjeglica i daljnje potrebe. Od 25. do 28. veljače do jutros u 6 sati u RH je ušlo 190 izbjeglica iz Ukrajine. Neki se nalaze u motelu Plitvice, a ostali u privatnom aranžmanu. Organiziraju se i prihvatni centri u Osijeku, u Zagrebu te u Krapinskim Toplicama", rekao je Božinović.
"Neke procjene govore o četiri milijuna izbjeglica iz Ukrajine u EU, a tu su i interno raseljene osobe, što sve skupa može doseći brojku od 8 milijuna ljudi. Radi se o velikoj humanitarnoj krizi. Vlada je i dalje spremna pružati svu pomoć i primati ukrajinske izbjeglice", rekao je Božinović.
Zabranjen let ruskim avionima iznad Hrvatske
Butković je govorio o zabrani leta ruskim avionima nad Hrvatskom.
"Uslijed ruskih aktivnosti u Ukrajini države članice EU uvele su sankcije Ruskoj Federaciji. Većina država članica EU i UK su uvele mjere kojima ruskim zračnim prijevoznicima zabranjuje korištenje zračnog prostora te slijetanje i polijetanje iz zračnih luka na teritoriju država članica", rekao je Butković.
"Ministarstvo prometa se zadužuje za pripremu obavijesti o zabranu leta te dostavu te odluke hrvatskoj Kontroli zračne plovidbe", rekao je Butković, nakon čega je odluka jednoglasno izglasana.
Ministar financija Marić govorio je o posljedicama rata na hrvatsku ekonomiju.
"U ovom trenutku procjena po pitanju BDP-a bi bila preuranjena. Aktualno je nekoliko tema, jedna od njih je SWIFT, dakle međunarodni sustav financijske komunikacije među bankama, iz kojeg je zasad isključena ruska središnja banka, a u roku par sati bi taj broj banaka mogao biti proširen. Hrvatska će implementirati sve što bude dogovoreno. Proteklih dana ima puno pitanja o Fortenova grupi, prva informacija je da je kompanija stabilna", rekao je.
Marić o Sberbanci i Fortenovi
"Važan dio se odnosi i na problematiku Sberbanke u RH, dakle nekoliko riječi na tu temu: obzirom da se radi o važnoj banci, pokriva oko 2.3% tržišnog udjela u RH, pod nadzorom je ESB-a koja pažljivo prati situaciju. ESB je noćas ocijenila da je Sberbanka u Austriji sa svojim podružnicama u Hrvatskoj i Sloveniji u opasnosti da će propasti ili vjerojatno propasti. Ta terminologija se koristi da su stečeni uvjeti da se pokrene stečajni postupak nad bankom. Evidentno, obzirom na sve okolnosti, banka posljednjih dana trpi određene pritiske. Sukladno tome je ESB dala ovo priopćenje", rekao je Marić.
"Moratorij koji je na snazi do sutra u ponoć želi ustabiliti poslovanje dok sanacijski odbor ne donese odluku. Inzistirat ćemo da se izbori za mogućnost sanacije Sberbanke u Hrvatskoj. U povijesti RH je provedeno 7 sanacija i sve su provedene uspješno", rekao je Marić.
"Moramo pojasniti i drugi scenarij, a to je da dođe do likvidacije, a tada dolazi do aktivacije sustava osiguranja depozita do 100.000 eura. Ukupni iznosi osiguranih štednih uloga je 3 milijarde i 800 milijuna kuna", rekao je Marić.