VIDEO Evo kako kod kuće odvajati otpad

Video: Sanja Padjen

U ZAGREBU danas kreće novi režim odvajanja otpada.

Činjenica da se u gradu nerijetko nailazi na smeće razasuto po ulicama, čak i u postojećem režimu, s kantama predviđenim za odvajanje raznih vrsta otpada pred ulazima zgrada, govori da uvođenje novog, strožeg režima neće ići glatko.

Kako će se stanari zgrada koje imaju smetlarnike dogovoriti tko će iznositi kante na ulice u odgovarajuće dane, kako će se stanari zgrada u centru bez smetlarnika ili novih boksova snaći bez kanti na javnim površinama uz ograničeno vrijeme za izbacivanje miješanog otpada od 20 do 22 sata, hoće li u kontejnerima na zelenim otocima biti dovoljno prostora za plastiku, metal, papir, staklo i biološki otpad za stanare svih zgrada koje nemaju smetlarnike ni boksove, koliko će stanari biti revni u izvršavanju svojih obaveza, kako će se zaštititi od neodgovornih padobranaca koji će pred njihove ulaze bacati miješani otpad u vrećicama koje nisu za to predviđene, hoće li biti puno ljudi koji će htjeti opstruirati sustav iz lijenosti i škrtosti ili iz nekih političkih razloga itd., tek će vrijeme pokazati.

Mogući problemi koji će iskrsnuti vjerojatno će postati teme nekih budućih tekstova, no u ovome ćemo savjesnim Zagrepčanima, koji žele živjeti u ljepšem i ekološki uređenijem gradu, pokušati olakšati da svoj dio obaveza ispune kako treba. Važno je napomenuti da sustav kakav se uvodi u Zagrebu imaju brojni gradovi Europske unije, uključujući i Bruxelles.

Hrvatska je na začelju Europske unije po odvajanju otpada

Zašto treba reciklirati otpad, trebalo bi već odavno biti jasno svakom pismenom stanovniku svijeta. Posebno problematična je plastika koja se danas nalazi posvuda, ima je u najdubljim dijelovima oceana, u rijekama, u zraku, u hrani te čak u ljudskim plućima i krvi. Plastičnim predmetima uobičajeno treba do 1000 godina da se razgrade na odlagalištima, osobito ako su zatrpani tako da nisu izloženi UV zrakama. Plastičnim vrećicama koje koristimo u svakodnevnom životu treba 10-20 godina, dok plastičnim bocama treba oko 450 godina.

Kako pokazuje infografika objavljena na stranici Europskog parlamenta (dolje), Hrvatska je prema podacima iz 2016. bila među tri najlošije zemlje po količini otpada po glavi stanovnika koji je nerecikliran završavao na smetlištima. Dok se u Danskoj, Njemačkoj, Austriji, Švedskoj, Belgiji i Finskoj udio takvog otpada mogao izbrojati na prste jedne ruke, u Hrvatskoj je on bio visokih 75%. Od nas su gori bili samo Cipar s 82% i Malta s 93%. Cilj je da se u zemljama Europske unije do 2025. reciklira preko 50% otpada.

Kako smo pisali na Indexu, Hrvatska se po tom pitanju posljednjih godina popravila, ali ne dovoljno. Pritom je relativno gledano tek malo popravila poziciju na ljestvici Europske unije jer su se i druge zemlje popravile.

Predvodnik u recikliranju u Hrvatskoj je Belica s 80.38% odvajanja, Koprivnica je na 16. mjestu s 52.01%, Grad Zagreb je na 56. mjestu s 35.25%, a Split je na 222. mjestu sa samo 14.46%.

Iz navedenih postotaka jasno je da bi Hrvatska bila puno bolje pozicionirana u EU kada bi problem razdvajanja otpada riješili veliki gradovi.

Građani trebaju preuzeti svoj dio odgovornosti  

Za uspješno recikliranje otpada potreban je napor dvije strane - građana i vlasti. Kako bismo doznali što građani mogu poduzeti kontaktirali smo Tihanu Veljačić, pokretačicu inicijative Ditch Plastic Croatia i suosnivačicu platforme The Green Hub, koja je svoja znanja i iskustva do sada podijelila s brojnim medijima, uključujući Deutsche Welle.

S njom smo u dva videozapisa nastojali pokriti tri ključne teme:

1) Kako minimizirati stvaranje otpada u svakodnevnom životu

2) Kako pravilno razvrstavati otpad

3) Kako organizirati razvrstavanje u svom domu

Za početak je važno istaknuti da se odgovori na sva ključna pitanja u vezi s razvrstavanjem otpada, uključujući i upute o tome što kamo ide i kada se što odvozi u određenoj gradskoj četvrti, mogu pronaći na aplikacijama Razvrstaj MojZG (za iOS i za Android).

1. Kako minimizirati stvaranje otpada?

Veljačić ističe da je vrlo važno pokušati minimizirati stvaranje otpada, osobito jednokratnog plastičnog otpada koji se zbog male vrijednosti gotovo ne reciklira. Danas je postalo uobičajeno da se većina proizvoda, uključujući hranu i napitke, pakira u neku vrstu jednokratne plastične ambalaže - od vrećica, preko boca i tetrapaka, do plastičnih kutija i folija. No stvaranje velike količine nepotrebnog plastičnog i drugog otpada moguće je u solidnoj mjeri izbjeći s malo organizacije i planiranjem potrošnje. Osim osobnih financijskih ušteda, smanjenjem količine otpada koju stvaramo doprinosimo rasterećenju komunalnog sustava, očuvanju vrijednih prirodnih resursa i uštedi energije.

Primjerice, svatko može u svojoj torbi nositi višekratnu vrećicu ili mrežicu koja omogućuje izbjegavanje kupovanja plastičnih vrećica. Prilikom kupovanja na tržnici moguće je odbiti pakiranje nekih proizvoda, poput voća i povrća, u plastične vrećice. U Zagrebu također postoje trgovine u kojima se brojni proizvodi mogu kupovati bez ambalaže, u rinfuzi, ili se mogu pakirati u posude, boce ili spremnike koje je moguće višekratno koristiti, koje možemo ponijeti sa sobom da izbjegnemo kupnju nove nepotrebne ambalaže. U rinfuzi je moguće kupovati različite vrste tekućih proizvoda - od prehrambenih, poput mlijeka (na mljekomatima) i različitih vrsta jestivih ulja, do sredstava za čišćenje i pranje, poput tekućeg deterdženta i omekšivača za pranje rublja, tekućeg sapuna za pranje ruku ili šampona. Također, postoje krute verzije različitih proizvoda, poput šampona i regeneratora, losiona za tijelo, dezodoransa i drugih proizvoda za osobnu higijenu. Takvi proizvodi najčešće su pakirani u kartonskoj ambalaži koja se može lako reciklirati, a sredstva za pranje zuba mogu biti u obliku kreme, pilula itd. koje se mogu smjestiti u višekratno upotrebljive staklenke.

Drugim riječima, ne treba uzimati zdravo za gotovo da svaki proizvod mora biti zapakiran u plastici. Štoviše, Veljačić smatra da se tom trendu treba aktivno suprotstaviti i tražiti promjene od samih proizvođača jer nije pravedno svu odgovornost o zbrinjavanju ambalaže prebacivati na krajnjeg potrošača. Potrošači trebaju koristiti svoju platežnu moć da zahtijevaju promjene i veću ponudu proizvoda koji ne štete zdravlju ljudi i planeta. Takva nastojanja urodila su pozitivnim promjenama u mnogim zemljama, uključujući Hrvatsku, jer sve više proizvođača nudi ekološki prihvatljivije alternative upravo zbog traženja kupaca, a taj trend će se zasigurno nastaviti u budućnosti.

Veljačić tvrdi da je ona uspješno smanjila korištenje ambalaže te da u svojem kućanstvu s dvije osobe u dva tjedna prikupi jednu malu plastičnu vrećicu miješanog otpada zapremine oko 5 l. Napominje da je razvrstavanje otpada kod kuće uobičajena praksa u razvijenim europskim zemljama te vjeruje da će se građani nakon određenog vremena prilagodbe naviknuti na novi sustav razvrstavanja otpada. Naravno, tu je neophodno da i Grad napravi svoj dio u smislu da omogući da se prikupljeni otpad zbrine na odgovarajući način (detaljne upute u videoprilogu gore).

2. Kako pravilno razvrstavati otpad

U drugom videoprilogu Veljačić je objasnila kako raspoznati vrste otpada, uključujući one koje zbunjuju, poput tetrapaka, kako ih tretirati prije razvrstavanja u vrećice, što učiniti s otpadom koji je kontaminiran te kako odlagati neke rjeđe vrste otpada, poput baterija, ulja, sprejeva i lijekova.

Primjerice, papir koji se koristio za umotavanje hrane, pa je zbog toga zauljen, ne smije se odložiti u spremnik za papir, već u miješani otpad, konzerve i boce kontaminirane hranom ili napicima trebaju se isplahnuti vodom prije razvrstavanja, ulje se može sakupljati u boci i odnijeti na benzinsku crpku, baterije se mogu vratiti u trgovinu, a lijekovi u ljekarnu (detaljnije upute u videoprilogu dolje).

3. Kako organizirati razvrstavanje u svom domu?

Mnogi građani koji žive u malim stanovima, osobito onima bez balkona, imat će nešto više problema s razvrstavanjem otpada od onih koji žive u privatnim kućama s okućnicama.

Veljačić tumači da je u idealnom slučaju dobro imati pet spremnika za otpad - za plastiku i metal, čija bi zapremina trebala biti najveća, za miješani komunalni otpad, za papir, za staklo i za biološki otpad.

Spremnike za biološki i miješani otpad te eventualno za plastiku i metal najbolje je držati u kuhinji, gdje se najviše tog otpada razdvaja. Ostali spremnici mogu se držati na balkonu i terasi ili u hodniku.

Kućanstva koja nemaju dovoljno mjesta za pet kanti mogu se snaći na različite načine. Primjerice, mogu staklenke i staklene boce spremati s nekim drugim sličnim otpadom, poput plastike, ili s otpadom kojeg ima u manjim količinama, poput papira, te ih razdvajati tek prilikom iznošenja (detaljnije upute u videoprilogu dolje). Staklene i plastične boce s povratnom kaucijom najbolje je vratiti na mjesta za prihvat takve ambalaže (npr. supermarketi, diskonti pića itd.), a ostalu staklenu ambalažu potrebno je čistu odložiti u zeleni spremnik (detaljnije upute u video prilogu gore u drugom dijelu).

 

Pročitajte više

 

Pročitajte više